"Agrokor je prijelomnica, početak kraja hrvatske tranzicije"

Vijesti 25. pro 201721:29 > 21:49
Matija Habljak/PIXSELL

Brojna su pitanja obilježila 2017. godinu, od političkog raskola s Mostom do slučaja Agrokor koji je i sada u fazi početka nagodbe vjerovnika obilježen nezadovoljstvima i prijetnjama.

“Moja je politika, kao novog predsjednika HDZ-a a ubrzo potom i Vlade, bila da vratimo povjerenje u institucije, u političke stranke te da spustimo tenzije u društvu. Željeli smo se okrenuti bitnim temama: gospodarskim reformama i poboljšanju socijalne uključenosti”, rekao je premijer Andrej Plenković u intervjuu za Jutarnji list.

Što se tiče Agrokora, kojeg nedvojbeno smatra temom godine, Plenković smatra da je krizom upravljano na odgovoran način, ali ima dojam da javnosti nije dovoljno osviješteno što je Vlada sve spriječila. Podsjetio je i kako se sve događa bez angažiranja sredstava iz državog proračuna.

“Riječ je o prijelomnici koja je stvarni početak kraja hrvatske tranzicije”, kaže. 

O neispunjenim obećanjima kaže: “Da smo, slikovito rečeno, imali mirnije more, mogli smo uložiti više napora kojim bismo išli dublje u promjene u zdravstvu, obrazovanju, mirovinskom sustavu, upravi, pravosuđu i poslovnom okruženju.”

“Nitko ne smije biti bolestan (smijeh). Kao što sam rekao, na nesreću nekih – parlamentarna većina je vrlo solidna”, komentirao je funkcioniranje većine u Saboru. Očekuje da će Vlada izdržati do kraja mandata, a smtra i da je politička stabilnost preduvjet za gospodarski razvoj zemlje.

HDZ sprema novi statut, a pisanje ovog važnog dokumenta povjereno je Karlu Ressleru.

“Riječ je o pravniku, znanstveniku pred doktoratom i potpredsjedniku Mladeži EPP-a, odgovornom, mladom, obiteljskom čovjeku koji je moj savjetnik i koji će odlično voditi Radnu skupinu za izmjenu Statuta. Uz nas su se politički razvijali naši suradnici”, rekao je nabrojavši niz mladih ljudi koji aktivno sudjeluju u politici.

Na izborima u HNS-u ponovno je pobijedio jedini kandidat – Davor Šuker. Smatra li takav izbor legitimnim?

“Protiv miješanja sam politike u sport. Jasno mi je da postoji percepcija dijela javnosti o povezanosti politike i Nogometnog saveza. Problemi u nogometu nagomilali su se tijekom godina i morali bi se početi rješavati. Sport ne smije pridonositi tome da se stvaraju podjele između sjevera i juga zemlje, između klubova, nego upravo suprotno”, kaže.

Arbitraža sa Slovenijom i dalje je jedna od glavnih tema u regiji, ali i u EU. Ima li pomaka nakon posjeta Mire Cerara Zagrebu?

“Predložili smo slovenskoj strani obrise pravnog okvira u obliku protokola o granici u pet točaka: kopno, more, režim plovidbe, bilateralna komisija za identifikaciju granice i način prihvaćanja dogovora. Ostavili smo prostor za daljnje razgovore na ekspertnoj i političkoj razini” objašnjava.

Naredne godine Hrvatska mora odlučiti tko će graditi Pelješki most i čije će borbene zrakoplove kupiti.

“Najbolji ponuđač gradit će Pelješki most za koji smo dobili 357 milijuna bespovratnih sredstava”, rekao je. Što se tiče borbenih zrakoplova, Vlada će odluku o najpovoljnijoj ponudi donijeti početkom nove godine, piše Jutarnji list.

Europska komisija želi da Srbija i Crna Gora postanu članice Unije
do 2025. godine.

“Kao i druge zemlje, Srbija također treba ispuniti kriterije koji su navedeni za svako poglavlje”, smatra premijer.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, kaže kako će Hrvatska nastaviti podupirati njen put ka EU.

“Taj je cilj dostižan samo ako se u Bosni i Hercegovini, kako u zakonima tako i u praksi, uistinu osigura jednakopravnost triju konstitutivnih naroda, a posebno Hrvata kao najmalobrojnijeg, za što je promjena izbornog zakona od najveće važnosti”, zaključio je.