Novi Zakon o zaštiti potrošača, implementiran u potpunosti u praksi početkom ove godine, više štiti kupca i korisnika usluga nego onaj dosadašnji.
Jedan od najvažnijih noviteta jest da trgovac snosi troškove vještačenja proizvoda ako potrošač na njemu primijeti nekakav materijalni nedostatak u prvih šest mjeseci nakon kupnje. Na sudsko vještačenje se, inače, ide u slučaju da trgovac ne pristane na reklamaciju ili povrat novca jer smatra da nedostatak na artiklu nije postojao u trenutku prodaje. Cijena vještačenja ovisi, naravno, o vrsti proizvoda, a u prosjeku nije niža od dvije tisuće kuna.
“Ovaj je novitet uveden kako se potrošači ne bi obeshrabrili u traženju svojih prava. S druge strane, trgovci se moraju osigurati tako da traže od dobavljača da im šalju ispravnu i kvalitetnu robu”, objasnila je Đema Bertulović, voditeljica Službe za razvoj politike zaštite potrošača u Ministarstvu gospodarstva i jedna od sudionica edukacije “Implementacija Zakona o zaštiti potrošača u praksi”, održane u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Splitu.
Potvrda o reklamaciji, zabrana naplata slanja opomena
Trgovci su dobili i informaciju o važnosti pisanog prigovora. Ako im, naime, kupac donese robu na reklamaciju, on više ne smije otići iz dućana bez dokaza da je ondje ostavio kupljeni proizvod. Procedura je takva da tek nakon podnošenja pisanog prigovora ide inspekcijski nadzor, pojasnila je okupljenima Đema Bertulović.
Novim Zakonom je, inače, izričito zabranjena naplata slanja opomene, što je bila praksa velikog broja davatelja usluga, a općenito je cilj smanjiti broj opomena, a pogotovo ovršnih postupaka. Trgovac koji pruža javnu uslugu dužan je, naime, na računu istaknuti dugovanja potrošača iz prethodnog razdoblja kako bi on mogao na vrijeme reagirati, odnosno podmiriti svoje obveze.
Kazne za nepoštenu poslovnu praksu
Inače, nepoštena poslovna praksa u koju se ubraja ona agresivna i zavaravajuća, pravnu osobu može koštati od 10.000 do 100.000 kuna, a trgovca do 15.000 kuna kazne. Primjera radi, tvrtka koja prodaje elektroničku opremu toliku bi kaznu mogla platiti ako potrošaču zataji da svaki proizvod, uz komercijalno jamstvo, ima i tzv. legalno jamstvo, u trajanju od minimalno dvije godine, piše Slobodna Dalmacija.