U emisiji Novi dan Tihomira Ladišića aktualne događaje komentirala je bivša ministrica vanjskih poslova i saborska zastupnica Glasa Vesna Pusić.
Što je ostalo poslije posjeta Aleksandra Vučića Hrvatskoj? Velike su bile najave, a čini se da puno toga nije ostvareno.
Dobro je da je bio pozvan i da je došao. Cijeli posjet govori više o hrvatskoj politici nego odnosima između Hrvatske i Srbije. Nije više velika senzacija da predsjednik Srbije dođe u Hrvatsku. No, prvi put se dogodilo da je desno orjentirani predsjednik Srbije pozvan od desno orjentirane predsjednice Hrvatske i desno orjentirane Vlade koja do kraja nije znala detalje posjeta. Pod svakim okolnostima je sa susjedima uvijek dobro imati otvoren kanal komunikacije. Nitko nikome ne bira predsjednike, ne morate biti najbolji prijatelji, ali probleme morate rješavati. Najsenzacionalnije je to da to nije bio Stipe Mesić ili Josipović, nego je to bila Grabar Kitarović koja je pozvala Vučića, a onda je dosad bila snažno desno orijentirana. Što se nje tiče to je bio korak u pravcu da proširi bazu koja ju vidi kao univerzalnu predsjednicu Hrvatske.
Za vrijeme Vlade Milanovića odnosi sa Srbijom su bili teški, bilo je situacija da su na blokirane granice, a izglasana je i odluka o izlasku i arbitraže sa Slovenijom.
Blokada granice je bila pogreška i bila je vezana na odsustvo suradnje na temi izbjeglica. To je bilo u vrijeme izbjegličke krize kada je oko 10 tisuća izbjeglica dnevno ulazilo u Hrvatsku. Taj potez nije ništa pomogao. Za takve situacije se treba pripremiti unaprijed, 2015. godine je to za nas bio šok, a u budućnosti to ne smije biti šok. Uvijek je moguće da se to dogodi, a pogotovo u zaoštrenim odnosima između EU i Turske. Uvijek je moguće da do takve krize dođe i ta suradnja između dviju država je nemionovna. Jedna od tema između Hrvatske i Srbije je dogovor da se izbjegne buduća takva situacija, ako dođe do nove izbjegličke krize, a postoji mogućnost da se takva situacija ponovi. Moguć je novi val izbjegličke krize. EU je 2015. godine imala neke instrumente koje nije aktivirala, uglavnom financijske prirode. Turska je tada jasno rekla o kojim iznosima se radi koje troše na uzdržavanje izbjeglica. Taj moment krize u odnosima sa Srbijom bio je uzrokovan izvanrednom situacijom.
Hoće li Hrvatska zbog univerzalne jurisdikcije blokirati Srbiju na putu u EU?
Jurisdikcija je problem jer je neka vrsta parcijalne, a ne univerzalne, jer se odnosi isključivo na Balkan ili JI Europu gdje je Srbija vodila ratove u 90-ima. To se može riješiti puno prije nego 2025. koja je okvirni datum kad bi druge zemlje regije trebale ući u EU.
VEZANE VIJESTI
Kako ste iščitali poruku EK da više niti jedna zemlja ne smije uvesti granični problem u EU?
Ne slažem se sa stavom da se pristanak na ulazak u EU koristi kao ucjena. Nismo bili sretni kada je to Slovenija radila nama. Slovenija je prva ušla s graničnim problemom u EU, mi smo bili drugi. Trenutno je sa Slovenijom najveći problem ribarenja. Javnost u prvom redu reagira na ribarenje. Taj problem uopće nismo trebali imati. Imamo podlogu iz 90-ih i to se može riješiti pravom ribarenja svih svugdje i tako eliminirati ono što pogađa egzistencije ljudi i što ljudi vide kao poteškoću. Sve ostalo je moguće riješiti dogovorom. Moguće je prihvatiti de facto podlogu arbitraže iz koje smo mi izašli. Ključni elementi su bili granica u Piranskom zaljvu, granica na kopnu i juncktion koji je ostao neodređen na koji način će slovenske vode imati doticaj s međunarodnim vodama. To je riješeno na temelju međunarodnog prava mora. S tim je riješen ključni problem. Nitko ne treba biti oduševljen s ukupnim rješenjem, no s obzirom da je rješenje uvijek kompromis, to je prihvatljiv kompromis.
O kojim temama bi još mogle pregovarati Hrvatska i Slovenija da bi riješile granično pitanje?
Samo o pravu ribarenja. Ako se uspije odvojiti to od graničnog pitanja i riješiti tako da i jedni i drugi ribari ribare u cijelom Zaljevu, time se cijela stvar riješava.
Kako izaći iz pat situacije u kojoj Slovenija traži implementaciju arbitraže, a Hrvatska traži bilateralni dogovor. Slovenija je najavila i da će tužiti Hrvatsku pred Europskim sudom.
To nije realno. EU uvijek traži rješenje koje je prihvatljivo i s kojim mogu živjeti oba partnera. Bilo kakve tužbe su kontraproduktivne.
Što bi se dogodilo da Slovenija optuži Hrvatsku za kršenje temeljnog dokumenta EU?
Dokazivali bi tko je prekršio arbitražni sporazum, a Hrvatska tu ima jake argumente. Slovenija ide na izbore i ova tema će se zaoštravati pogotovo jer desni centar i desnica vjeruje da će dobro proći i da će pobjediti na izborima.
Ima li u ovom trenutku Hrvatska parlamentarnu većina nakon glasovanja o predsjednici Povjerenstva za sprječavanje interesa?
U tom glasovanju o povjerenstvu se pokazalo da nije bilo dovoljno glasova za onu kandidatkinju koju je HDZ gurao. Za mene je to nečuvena situacija i nerazumljivo mi je zašto se HDZ ugurao u tu poziciju. Orešković se pokazala kao prvoklasna osoba, iako ni ja nisam bila oduševljena s nekim slučajevima koje su oni razmatrali. Radili su apsolutno visokoprofesionalno u situaciju u kojoj su prva garnitura, uspostavljali su instituciju od nule. Orešković i ostali ljudi iz Povjerenstva su radili prvoklasni posao i hvala im na tome. Stalo mi je da jedna institucija koja se pokazala tako dobrom nastavi posao. Vladajući su poslali poruku da će izbaciti van one koji rade dobar posao. To je jedna krajnje loša poruka. Orešković je odustala od kandidature, žao mi je što ju je povukla.
Treba li ići na novi natječaj ili glasovati o jednoj kandidatkinji?
Moja prva reakcija bi bila prvi natječaj.
Danas je objavljeno da je SDSS srušio izbor nove predsjednice Povjerenstva. Što mislite o njihovoj poziciji? Što će biti posljedica takve odluke s obzirom na 13 zahtjeva koje su poslali Vladi?
O tih 13 zahtjeva treba razgovarati posebno. U ovoj konstelaciji snaga bez SDSS-a nema vladajuće većine.
Može li biti većine bez SDSS-a?
Možda vladajući na desnici mogu nekoga zahvatiti. Ali to nije čvrsta baza za vladajuću većinu. Draže bi mi bilo da SDSS ima utjecaj na Vladu nego neka ekstremna desnica.
Je li zahtjev o Vijeću općina SDSS-a jednak kao i onaj od prije nekoliko godina?
Tada se radilo o novoj teritorijalnoj tvorevini koja nije sukladna teritorijanom ustrojstvu Hrvatske i stvarale su se dvije kategorije etničkih Srba unutar Hrvatske jer bi neki ostali izvan tog Vijeća općina. Cijenim Milorada Pupovca, ali o ovoj temi se nismo slagali, a ni danas se o tome ne slažemo. Ali sada je to pitanje stava Vlade i dogovora s koalicijskom partnerom.
Koliki je utjecaj Vučića na Pupovca?
Ne mislim da je velik utjecaj. Politička uvjerenja i stavovi Popovca su različiti od onih Aleksandra Vučića.
Ne mislite da Vučić može imati presudan utjecaj na SDSS?
Ne mislim da može imati presudan utjecaj. Ti ljudi imaju svoj stav.
Danas udruge nestalih idu kod Vučića, očekujete li bitan napredak po pitanju traženja nestalih?
Ne očekujem ništa dramatično, iako je dobro da se takvi razgovori vode. Kada smo mi razgovarali u četiri oka i sa delegacijama, dojam mi je bio da se sve zna i da postoje dokumenti, ali da postoji visok stupanju političkog nepovjerenja i strah od tužbi za reparaciju koje bi bile neproduktivne za pitanje nestalih. Ne postoji problem da podataka nema, nego je politička atmosfera takva da ih netko ne želi dati. Dobro je razgovarati i da ta tragedija i patnja koje prolaze obitelji nestalih da dobije neko lice i konkretnu ljudsku priče, a da ne budu samo rasprave političara o brojkama. To nije loš potez, koliko će doprinijeti, vidjet ćemo.
Zabrinjavajuće su poruke o globalnoj sigurnosti poslane sa Minhenske sigurnosne konferencije.
Minhenska sigurnosna konferencija je bila vrlo zanimljiva. Četiri ili pet vrlo visokih dužnosnika je govorilo o mogućnostima rata i to na vrlo zastrašujuć način. Potencijalni sukob Iran Saudijska Arabija je možda i najopasnija stvar, to bi moglo dovesti do kolapsa svjetskog poretka. Iran je jedina stabila država na tom području. Predsjednik Rouhani je umjeren i s njim se može raditi i Iran treba tretirati kao ozbiljnog partnera. Glavni tajnik NATO-a je govorio o mogućnosti nuklearnog rata sa Sjevernom Korejom. Od vrlo ozbiljnih sudionika iznesene su zastrašujuće prognoze. Globano situacija izgleda vrlo opasno.
SOA je bila pozvana na sastanak sa sigurnosnim službama zapadnog svijeta. Znali li to da i zapadne države Hrvatsku smatraju bitnom u tom sigurnosnom smislu?
Hrvatska ima važan strateški položaj, nalazimo se na svim rutama između Irana, Afganistana, Bliskog istoka i Zapada, a i druga crta od Afrike. Naše sigurnosne službe su se pokazale krajnje profesionalnima pod vodstvom Dragana Lozančića, a čini mi se i sada. Pokazali su se visokoprofesionalni i cijenjeni su. Mi ćemo biti važniji nego nam je veličina u globalnim odnosima. Zato je naš interes da što prije stabiliziramo situaciju u našoj regiji.
