Iza stanovnika Hrvatske Kostajnice nemirna je i napeta noć, posebice za one koji su u utorak ostali bez kuća. Privremeni smještaj im je pronađen, no kako do trajnog rješenja?
I dok država ponovno obećava pomoć, stručnjaci upozoravaju: bolje “spriječiti nego liječiti.” Silan novac koji se troši na plaćanje šteta, mudrije je i ekonomski isplativije ulagati u preventivu.
U nekoliko sekundi nestajale su kuće. U Hrvatskoj Kostajnici njih šest. Premijer Andrej Plenković je još jučer bio na mjestu događaja i obećao pomoć države. Već sutra na vladi izaći će s konkretnim mjerama.
“Sigurno da možemo očekivati već ovaj tjedan da će Vlada osmisliti neki set mjera kako bi se već u kratkom roku pomoglo ljudima i stradalima, prije svega hvala Bogu samo na materijalnim štetama, da nema ljudskih žrtava, i naravno da ćemo pratiti i dalje i pomoći koliko se može”, rekao je ministar financija Zdravko Marić.
Mještani Kostajnice prvu pomoć su dobili, no pitanje je što je dugoročno rješenje za one koji su ostali bez krova nad glavom.
“Trajno rješenje je zamjena za postojeće kuće koje su u vlasništvu Republike Hrvatske, znači državna imovina, sva su rješenja i dopisi poslani od strane grada prema Vladi”, rekao je gradonačelnik Hrvatske Kostajnice Dalibor Biščan, dok ministar državne imovine Goran Marić kaže: “Izaći će se s najboljim načinom, sigurno će Vlada pomoći tim ljudima.”
Problem s poplavljenim područjima nije se mogao zaobići ni u Saboru. Saborska zastupnica Glasa i nekadašnja ministrica graditeljstva iskustva s poplavama itekako ima. Iako Kostajnica sada ima i druge probleme od Gunje, Anka Mrak Taritaš imala je poruku za Vladu.
“Prvo konzultirajte stručnjake, ne činiti ludosti, pustiti da se tamo ljudi vrate, treba krenuti u sanaciju klizišta, a ljudima koji tamo žive gdje je potencijalna opasnost, njihov problem stanovanja riješiti drugdje”, rekla je Mrak Taritaš čiji nasljednik, ministar Predrag Štromar danas nije imao vremena za komentare.
Dok se voda ne povuče, teško je procjenjivati štetu. Ministar prometa Oleg Butković vjeruje da su predstavnici svih potrebnih ministarstava već na terenu i podsjeća da se država zna nositi s prirodnim nedaćama baš kao što je to relativno nedavno bilo i u Ninu.
“Treba vidjeti koje su štete, trebaju izaći sva ministarstva i onda nakon toga postoji državni proračun i proračuni državnih tvrtki i to moramo napraviti, kao što smo i drugdje radili. Treba razumjeti ljude, naravno ako mu se sruši kući u jednom danu, nitko od nas ne bi bio zadovoljan i sretan, stvar treba prepustiti proceduri”, rekao je Butković.
A procedura zna potrajati, znaju svi oni koji čekaju na pomoć države. A ona se dosad naplaćala i naplaćala. Na godinu u prosjeku 70 milijuna eura.
“Ako gledamo vidimo da nam se više isplati ulagati u preventivu i istraživanja nego plaćati štete, jednostavno to je čista ekonomska računica”, jasan je Vladimir Kalinski iz Instituta za klimatske promjene.
No ta ekonomska računa očito je prekomplicirana za sve dosadašnje Vlade.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.