Pritisnut kritikama da pune dvije godine Vlada nije ništa napravila u vezi s mirovinskom reformom, ministar rada Marko Pavić i premijer Andrej Plenković tvrde da će cijeli posao odraditi do kraja ove godine.
Malo je novih informacija u kojem će smjeru ići promjene, izuzev starog načelnog obećanja da će se još više penalizirati raniji odlazak u mirovinu i produljiti radni vijek na 67 godina, ranije nego što to predviđa sadašnji zakon.
Hrvati bi po sadašnjim propisima tek 2038. trebali raditi do 67. godine, s tim što je postupno produljenje radnog vijeka sa 65 na 67 godina trebalo početi 2030.
Neslužbeni izvori iz resornog Ministarstva rada i mirovinskog sustava navode da se ta granica spušta pet godina, s 2038. na 2033. godinu, od kada će svi u Hrvatskoj za punu starosnu mirovinu morati raditi do 67. godine, piše Večernji list.
Ako je to točno, to znači da će najavljeno pomicanje utjecati na sve rođene nakon 1966., odnosno sve mlađe od 52 godine – oni će morati raditi do 67 godina života.
Usporedbe radi, žene rođene 1956. ove godine odlaze u starosnu mirovinu sa 62 godine. Žene koje su deset godina mlađe od njih za punu će mirovinu morati raditi pet godina više.
Prema odluci Ustavnog suda, žene u Hrvatskoj moraju raditi jednako dugo kao i muškarci, tako da se već neko vrijeme radni vijek žena svake godine povećava za tri mjeseca – sve dok se 2030. u potpunosti ne izjednači s muškarcima, odnosno dok ne dođe na 65 godina. Ako se nešto i u tom dijelu ne promijeni, generacija rođena 1965. godine bila bi zadnja generacija u Hrvatskoj koja bi radila do 65. godine, dok bi svi rođeni 1966. i kasnije radili dulje. Moguće je da će se za godišta 1966. i 1967. uvesti oštrije prijelazno razdoblje, no te detalje znat ćemo tek kada Vlada objavi svoj prijedlog.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
