Socijalne samoposluge u Hrvatskoj i dalje nemaju dovoljno donacija, opreme i kapaciteta zbog čega građanima nije jednako ni kontinuirano dostupna pomoć koju pružaju – osnovne namirnice i higijenske potrepštine, upozorava pučka pravobraniteljica Lora Vidović u sklopu analize stanja o socijalnim pravima za Izvješće o ljudskim pravima za 2017. godinu.
VEZANE VIJESTI
“S obzirom na to da samoposluge nemaju stalnih donacija, ne čude prizori praznih polica ili postojanje lista čekanja, a u lošijem položaju su stanovnici manjih sredina, nego gradova jer socijalnim samoposlugama, ako su uopće prisutne u tim područjima, nedostaje hladnjaka, zamrzivača i dostavnih vozila kojima bi osigurali distribuciju hrane. Problem je i što ne postoje jedinstveni kriteriji za odobravanje ove vrste pomoći, već ih svaka samoposluga određuje samostalno”, pobrojala je neke pd ključnih problema pučka pravobraniteljica na osnovu iskustava Mreže socijalnih samoposluga, Hrvatskog crvenog križa i Caritasa.
Stoga je, ističe, važno da rad socijalnih samoposluga bude prepoznat “kao socijalna usluga i da se propiše način njihovog financiranja, za što je potrebno mijenjati Zakon o socijalnoj skrbi. Nužno je i osnovati bazu donatora, s podacima o ponuđenoj hrani, rokovima trajanja i uvjetima transporta, a donatore treba potaknuti na ovu vrstu humanitarnog rada poreznim olakšicama te izmjenama Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje, kako bi se hrana donirala najkasnije 48 sati prije isteka roka upotrebljivosti”.
Međutim, na ove je probleme pravobraniteljica upozoravala i prošle godine, a dala je i preporuke za njihovo uklanjanje. Premda u Ministarstvu poljoprivrede tvrde da pripremaju unaprjeđenje sustava doniranja hrana, a time i rada socijalnih samoposluga, do nužnih promjena još uvijek nije došlo unatoč teškoj socijalnoj situaciji u zemlji.
Naime, više od 800.000 građana u Hrvatskoj živi u riziku od siromaštva, a njih gotovo 100.000 ne može si svaki drugi dan priuštiti meso ili ribu za obrok, upozorila je pravobraniteljica. Za osobe u takvoj situaciji socijalne samoposluge jedan su od važnijih izvora pomoći, a u Hrvatskoj ih, prema podacima Mreže socijalnih samoposluga, djeluje ukupno 34.
Ministarstvo poljoprivrede, kao ošto smo već pisali, provelo je u 2017. godini istraživanja o doniranju hrane u RH i u njemu je utvrđeno da se među glavnim preprekama za doniranje hrane nalazi odgovornost donatora za doniranu hranu, propisi o hrani te nedostatak infrastrukture (oprema, skladištenje, prijevoz) kod posrednika u doniranju kao i kod donatora. Stoga su, napominju za N1 u Ministarstvu, “predložili izmjene određenih propisa kojima se proširuje krug potencijalnih krajnjih primatelja donirane hrane te bolje uređuje područje doniranja hrane za životinje, a izmjene su unesene unacrt Zakona o poljoprivredi koji je u postupku donošenja”.
Ipak, neki pomaci već postoje, naime, prema podacima Porezne uprave ukupna nabavna vrijednost donirane hrane bez PDV-a u2017. godini iznosila je 10.757.848,11 kuna u odnosu na 2016. godinu u kojoj je nabavna vrijednost donirane hrane iznosila 9.244.233,41 kuna iz čega možemo zaključiti da raste broj donatora odnosno količina donirane hrane.
No doniranje hrane oslobođeno PDV-a trebalo je biti prvi korak za izgradnju sustava kojim će se učinkovito donirati i transportirati hrana, ali čini se da je to, barem zasad, bio i posljednji korak jer “banke hrane” kao organiziranog sustava i dalje nema, a na što često upozorava Mreža hrane.
U Ministarstvu poljoprivrede ističu da “podržavaju takvu inicijativu, ali uz napomenu da banke hrane koje postoje u svijetu nisu u vlasništvu države”.
Važno je podsjetiti i da bi Hrvatska do 2030. trebala prepoloviti količinu bačene hrane, a iz Ministarstva poljopivrede napominju da je unaprijeđenje sustava doniranja hrane samo jedna od mjera u Planu sprečavanja nastajanja otpada od hrane u RH za razdoblje 2019.-2023. godine te da na tom planu i ntenzivno rade.
“Njegovo usvajanje je predviđeno do kraja ove godine, nakon čega će u 2019. godini krenuti sama provedba i bit će to prvi takav dokument u RH koji će dati konkretne i ključne mjere kojima će se djelovati na sprječavanje nastajanja otpada od hrane duž cijelog prehrambenog lanca te značajno smanjiti otpad od hrane”, najavljuju iz Ministarstva poljoprivrede.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
