Voljeli bismo biti prijatelji s velikima, ali sudbina malih zemalja takva je da uglavnom treba birati.
Hrvatska se najčešće svojom vanjskom politikom svrstava uz zapad iako je više nedavnih slučajeva pokazalo da i te kako treba biti oprezan u odnosima s Rusijom.
Zapad ili Rusija – kada je Sirija u pitanju Hrvatska vlada opet je odabrala istu stranu. Saveznike u Siriji podržava od 2011.
VEZANE VIJESTI
I u slučaju Skripal, Hrvatska je stala na stranu Zapada. Iako dokazi ni u tom slučaju nisu bili predočeni međunarodnoj javnosti.
Problema s Kremljom, premijer Andrej Plenković je imao i na početku mandata. Zanemario je činjenicu da više nije europarlamentarac već premijer i svojim posjetom Kijevu i nuđenjem hrvatskog modela mirne reintegracije – razbjesnio Putina.
Da se mala zemlja ne mora gurati u prvi plan pokazuje pak Slovenija koja se nije pridružila protjerivanju ruskih diplomata.
Tijekom nedavnog predsjedničina posjeta Rusiji, na sastanku s Putinom neočekivano se pojavio i šef državne Sberbanke kojoj je Agrokor ostao dužan milijardu eura.
Usprkos optimizmu, ruska poruka bila je jasna – od potraživanja ne odustaju. Putin je tada pozvan u uzvratni posjet, a poziv je ponovljen nakon ruskih izbora, usred afere Skripal.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kaže da je otvoren dok god ne dobije dokaze o ruskoj krivnji. Istodobno je, međutim, podržala i protjerivanje ruskog diplomata – bio je to rijedak primjer diplomatske sloge predsjednice i premijera.
Više u prilogu:
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
