Ivica Todorić je u ekskluzivnom intervjuu za N1 televiziju izjavio kako je Agrokor davao nevažeća jamstva. Nije on za to kriv, kaže vlasnik koncerna već odvjetnici koji su ugovore sastavljali, a odvjetnici uzvraćaju, nismo mi, već banke koje su takva nevažeća jamstva prihvaćale i, štoviše, tražile.
U kamere N1, Ivica Todorić priznao je ne samo da je pogriješio s preuzimanjem Mercatora, već i da je kršio zakon s famoznim jamstvima teškim 19 milijardi kuna s kojima je opteretio svoje najbolje kompanije.
“Znači, mi smo kršili čitav niz propisa“, kazao je Todorić u intervjuu za N1 i poručio da su za to krivi pravnici koji su radili ugovore.
VEZANE VIJESTI
No, odgovor Todorićevih odvjetnika za N1 ipak ga – demantira.
“Nisu kršeni propisi već su garancije nenaplative. A banke su pristale na takve garancije i tražile ih. Jednostavno je činjenica da garancije nemaju pravnu snagu, a ne da su se ‘kršili propisi’. Zašto su banke prihvatile takav aranžman to je njihov propust”, kažu Todorićevi odvjetnici.
Takvu interpretaciju danas pozdravljaju manjinski dioničari.
“Ta jamstva jesu bila implicitna, što znači da je on zeznuo sam sebe, međutim, on nije mogao dati jamstvo i za manjinske dioničare, naprosto zato jer manjinski dioničari nisu na to pristali, jamstva nisu bila odobrena na skupštinama, iako su naknadno objavljena na burzi”, kaže Mihaela Grubišić Šeba.
“Ispalo je da su po našem zakonu za te odluke trebale biti i odluke skupština, da je nama nekad to rekao, mi bi imali odluke skupština, zašto to nismo imali, to s u krivi ‘lawyeri’, ne ja, otkud ću ja znati”, kaže Todorić.
No, gotovo je nezamislivo da to nije znao.
Naravno da u ugovorima o kreditu ili izdanju obveznica je pisalo s čime su dodatno osigurani kreditori, naravno da je znao, kao što su znali i predsjednici uprava, koji su formalno odgovorni i u njegovo i Ramljakovo vrijeme”, komentira Goranko Fižulić.
Jamstva se uvijek knjiže izvanbilančno, ističe neposlušni sudac trgovačkog sud. Jasno je – dioničarima preostaje pokušati svoju pravdu istjerati na sudu.
“Moramo znati da su te tužbe protiv članova uprave toliko rijetke i ima toliko malo presuda u korist onih koji su tužili, jer tu morate uspostaviti uzročno-posljedičnu vezu između radnji i štete. Netko može smatrati da je ta veza postpuno jasna, netko da nije”, kaže Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkog suda.
U izvanrednoj upravi tvrde, nastala obveza ne može se zanijekati. A predsjednici uprava koji se sad nećkaju to proknjižiti, navodno u strahu od kaznene odgovornosti, nisu ništa manje odgovorni za jamstva koja su već prihvatili i potpisali.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
