Hrvatska preuzela predsjedanje Vijećem Europe

REUTERS

Hrvatska je u petak u Danskoj preuzela predsjedanje Vijećem Europe (VE), što će biti prilika da se politički i kulturno brendira i pripremi za predsjedanje Europskom unijom (EU) 2020.

Rotirajuće predsjedanje od Danske preuzela je na svečanosti u Helsingoru hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić.

Izložila je hrvatske prioritete – borbu protiv korupcije, zaštitu nacionalnih manjina i ranjivih skupina, decentralizaciju u kontekstu jačanja lokalne uprave i samouprave te zaštitu kulturne baštine i kulturne rute.

Hrvatska prvi puta od 1996. kada je postala članicom predsjeda tom paneuropskom organizacijom, što će je politički i kulturno brendirati te pripremiti za puno veće i ospežnije predsjedanje EU-om u prvoj polovici 2020., smatra šefica hrvatske diplomacije.

“Korisna škola za naše buduće predsjedanje”

“Ovih šest mjeseci će se Hrvatska jasno, s obzirom na broj aktivnosti, više istaknuti na međunarodnoj sceni i politički i kulturno brendirati. Svako predsjedanje je na neki način priprema za to veliko predsjedanje 2020. koje je puno veće i puno sveobuhvatnije, s obzirom da će Hrvatska u toj godini morati organizirati 1400 sastanaka”, rekla je novinarima Pejčinović Burić. “Ovo će biti korisna škola za naše buduće predsjedanje”, dodala je.

U svjetlu činjenice da je upravo ovaj tjedan Europska komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI) VE-a objavila izvješće u kojem kritizira Hrvatsku zbog govora mržnje prema Srbima, LGBT osobama i romskoj populaciji te za porast nacionalizma, novinare je zanimalo u kojoj su mjeri takve ocjene u skladu s njezinim drugim prioritetom, zaštitom nacionalnih manjina i ranjivih skupina.

“Ovo je odbor ministara VE-a koji ne raspravlja o tom izvješću. Takvo izvješće se radi za svaku državu vijeća svakih pet godina. Zadnje izvješće je za Hrvatsku rađeno 2012. Ovo izvješće u nekim dijelovima pohvaljuje Hrvatsku ali adresira i one pojave koje se u nekim dijelovima nisu dobro razvile ili su išle i korak unatrag”, rekla je ministrica. Dodala je da će se na tome raditi i na nacionalnoj razini, ali otvoriti to pitanje i na nekima od sastanaka VE-a.

“Ljudska prava su temelji oko kojih se prioriteti moraju kretati”

To je izvješće komentirao i glavni tajnik VE-a Thorbjorn Jagland koji je kazao da “hrvatske vlasti, kao i parlament, političke stranke i civilno društvo moraju pažljivo pročitati izvješće i vidjeti koji se zakljčci mogu izvući”. Naglasio je da je prije svega važna provedba već postojećih zakona.

Hrvatskoj je predsjedanje predao danski ministar vanjskih poslova Anders Samuelsen koji joj je zaželio uspjeh u “izazovnim vremenima za organizaciju”. Rekao je da je Danska radila na reformi sustava zaštite ljudskih prava i fokusirala se na ulogu i snagu Europskog suda za ljudska prava, na promociji prava LGBT osoba, obrazovanja o demokratkim vrijednostima, na prava osoba s poteškoćama i na borbu protiv mučenja.

Pejčinović Burić je detaljno govorila o hrvatskim prioritetima, a upitana zašto su izabrani upravo ti prioriteti kada u nekima Hrvatska ne stoji baš najbolje, rekla je: “Mi smo te prioritete odabrali i unutar RH i u suglasnosti s VE-om. Ljudska prava su temelji oko kojih se prioriteti moraju kretati. Pitanje korupcije pokazuje da nijedna država ni institucija nije imuna i u tom smislu treba dalje raditi na standardima i njihovoj probvedbi”.

Na pitanje o tome gubi li VE na važnosti s obzirom na broj organizacija koje postoje te Europsku uniju koja je u fokusu, Pejčinović Burić je kazala da je točno kako postoje organizacije čija se djelovanja u nekom dijelu preklapaju što pridonosi njihovoj neučinkovitosti, ali da to nije slučaj s VE i EU. Hrvatska će predsjedanje vijećem predati Finskoj 21. studenog u Strasbourgu, a sljedeći sastanak odbora ministara održat će se 16 i 17. svibnja sljedeće godine u Helsinkiju, u godini u kojoj VE obilježava 70. obljetnicu osnutka.

VE ima 47 članica – sve europske zemlje osim Bjelorusije- i najstarija je europska organizacija, osnovana 5. svibnja 1949. u Londonu s ciljem jačanja europskoga jedinstva te promicanja demokracije, zaštite ljudskih prava i vladavine prava na europskom kontinentu.