U Točki na tjedan gostovao je predsjednik najvažnijeg europskog tijela za borbu protiv korupcije Marin Mrčela. Čelnik GRECO-a govorio je o volji hrvatske politike za borbu protiv korupcije te dojmu da se ona smanjuje od ulaska u Europsku Uniju.

Vidite li vi u prijedlogu novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa intenciju da se razvlasti Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa?

Nisam čitao nacrt, ali ako je točno ono što piše u novinama, onda to nije dobro. Povjerenstvo je bilo predmet ocjenjivanja GRECO-a i tamo je rad Povjerenstva ocijenjen dobro. Jedina preporuka je bila da se povećaju resursi. Ako bi se sada smanjivale ovlasti Povjerenstva, onda bi za to trebao postojati dobar objektivni razlog. Ako u petom ocjenjivačkom krugu, a to je sprječavanje korupcije kod najviših nosioca izvršne vlasti, GRECO ocjeni da su standardi sniženi, a za to nema nikakve objektivne potrebe, onda će biti izdana preporuka u tom smislu.

Što to znači i jesu li preporuke obvezujuće?

Provesti preporuku je pristojno jer se država na to obvezala. Ne zato jer je to EPP, nego zato da situacija građanima bude bolja.

Kad bi se usvojio ovakav nacrt, bi li Hrvatska tako rušila neke međunarodne standarde i kako bi to utjecalo na njen imidž?

Hrvatska bi narušila svoju vjerodostojnost koju sada u GRECO-u ima, a ima i u drugim tijelima Vijeća Europe. Hrvatska je od 36 preporuka provela 35, a jednu djelomično. Od novih preporuka u četvrtom krugu, rezultat je slab. To nije dobro, ne zato jer su mogle biti provedene, nego zato što Hrvatska predsjedna Vijećem Europe i imat će veliki sastanak u listopadu. Ne bi bilo dobro da te preporuke nisu provedene jer bi taj sastanak trebao pokazati dostignuća Hrvatske u borbi protiv korupcije

Glavna tema predsjedanja je borba protiv korupcije. Je li to malo cinično s obzirom na aferu Borg koja tjednima trese Hrvatsku i na ovaj zakon?

Ne bih rekao da je cinično. Svaka država ima određene razloge zašto nije provela neke preporuke. Od kad su preporuke donesene, vlast se dva puta mijenjala. Sada nema nikakvih razloga da se preporuke ne provode jer su one na zakonodavnoj razini i tiču se Sabora tj. parlamenta, koji bi trebao donijeti kodeks za parlamentarce i propisati što je standard i što gotovo svaka druga država Vijeća Europe ima propisano. Možda to nije toliko značajno koliko izgledaju problemi kojima se Vlada i Sabor bave, ali ja bih volio, ne samo kao predsjednik GRECO-a, nego i kao državljanin RH da se te preporuke provedu. 

Cijeli niz godina se bavite borbom protiv korupcije, vidite li u modelu grupe Borg korupciju?

Ne mogu ocjenjivati zato što ne znam sve detalje, ali svaki put kada se rade promjene zakona ključna je riječ transparentnost. Zato GRECO daje preporuku da oni koji pripremaju zakone imaju nivo transparentnosti koji će građanima pokazati da ono što rade nije ništa nezakonito i nedolično. Svaka vlada ima pravo predložiti zakon, kako će ga predložiti i kojim će putem krenuti je stvar vlade i parlamentarne većine, ali je stvar u tome da građani to znaju dok se proces odvija. Zato je jedna od preporuka GRECO-a da članovi parlamenta prijave sastanke koje imaju s lobistima na temu nekog zakona te da se objavi zapisnik. Kada se to vidi, onda se to vrlo lako mogu otkloniti prigovori koji se pojavljuju kada se nešto ne zna.

U ovoj situaciji su prekršene preporuke GRECO-a.

Ovo je pitanje izrade zakona. Ono mora imati određenu aktivnost iza zatvorenih vrata dok ne dođe do faze da postoji prijedlog kojim se izlazi u javnost i otvara javna rasprava. Međutim, obično se zna tko su članovi radne skupine, a onda ministarstva koja imaju radne skupine naprave dogovor da se ne izlazi u javnost dok se ne napravi nacrt zakona, što ja smatram da je u redu. Ali, kada se s nacrtom izađe, sve dalje mora biti transparentno.

Kako Hrvatska stoji s borbom protiv korupcije?

Mi smo do ulaska u EU i kroz prva tri ocjenjivačka kruga bili među najboljima u Vijeću Europe što se tiče provođenja preporuka GRECO-a. Sada više nismo i imamo zastoj u provođenju preporuka, ja se nadam da ćemo to nadvladati i vratiti se u vrh gdje smo bili prije.

Dojam je u javnosti, da je borba od ulaska u EU jenjavala, a sada potpuno nestala.

Znam da dojam da može biti takav, ali moj nije takav jer vidim da političke volje za borbu protiv korupcije ima, jer da nema onda se ne bi niti organizirao taj događaj u desetom mjesecu, niti bi političari govorili o tome. Možda bi tu političku volju trebalo snažnije pokazati, jer bi to bila poruka svima da je korupcija loša, da se protiv nje treba boriti jer svima šteti

Koju bi ocjenu dali toj borbi?

Nisam profesor u školi pa neću davati ocjene.

Kako ocjenjujete odnos vlasti prema antikorupcijskim tijelima? Sjećamo se što je bilo s izborom šefice Povjerenstva i Glavnog Državnog odvjetnika, sve je napravljeno u pet do 12.

GRECO je u vezi izbora glavnog čovjeka DORH-a i predsjednika Vrhovnog suda izdao dvije preporuke koje nisu provedene. Nadam se da će se provesti, a obje idu u smislu smanjenja neprimjerenog političkog utjecaja. Taj proces treba trajati duže, da o tome postoje rasprave u javnosti. Što se tiče sprječavanja sukoba interesa, ja sam iznio prijedlog da bi se tenzije smanjile ako bi članovi među sobom birali predsjednika Povjerenstva. Mislim da bi se mnoge negativne konotacije, pa i političke koje se pojavljuju bespotrebno, tako riješile.

Postoji aktualan prijedlog biranja Glavnog Državnog odvjetnika.

Kada ministarstvo izađe s prijedlogom, onda ćemo moći ih ocijeniti. Kada struka daje prijedloge treba ih uvažiti jer ona zna kako funkcionira sve unutar organizacije, a i kako to izgleda prema vani.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.