Hrvatski sabor u četvrtak je nastavio raspravljati o izvješću za 2017. godinu pučke pravobraniteljice Lore Vidović koja je u završnoj riječi potvrdila da je u svom radu nailazila na pritiske, ali i istaknula da oni nisu utjecali na njezin rad.

“Pritisaka u svih pet godina od kad sam pravobraniteljica je bilo, a najjači od njih je bio odbijanje izvješća u Saboru. Međutim niti taj pritisak niti oni koju su dolazili konkretno uz određene predmete nisu utjecali na način mog rada”, rekla je Vidović.

“Moram priznati da u ovih pet godina nije bilo pritisaka koji su od mene tražili da zaustavim rad na određenom predmetu, ali u smislu komunikacije s javnosti bilo je poruka koje su tražile da ne komuniciram s javnošću o određenim problemima što ja nisam poslušala”, dodala je.

To pitanje potaknuo je Peđa Grbin (SDP) koji je kazao da je u u slučaju pogibije afganistanske djevojčice Madine pučka pravobraniteljica bila izložena pritiscima iz državnih tijela da ne govori o problemima na koje je naišla u svom radu.

“Došli su pritisci da bi govoreći o problemima pučka pravobraniteljica mogla ugroziti strateške interese Republike Hrvatske. Pazite, ako upozorite na probleme, mi ugrožavamo interese ove države. Sramota i to nečuvena sramota”, kazao je Grbin.

U kontekstu ljudskih prava zastupnici Hrvoje Zekanović (Hrast) i Marko Vučetić (NZ) osvrnuli su se pak na inicijativu za provedbu referenduma za promjenu izbornog zakonodavstva.

Hrvoje Zekanović (Hrast) naglašava da referendum ne predstavlja nikakvu opasnost za hrvatsku državu i narod, predbacujući pravobraniteljici što je prije pet godina kada je bio referendum o braku govorila o njemu kao o jako opasnoj pojavi.

“Ajde, malo mi pojasnite što je tu opasno kada hrvatski narod sukladno hrvatskim zakonima dva tjedna na ulicama skuplja potpise oko jednog legitimnog pitanja, gdje vi tu vidite opasnost za hrvatsku državu, gdje vi tu vidite opasnost za hrvatski narod i što je u tome loše?”, upitao je Zekanović ocjenivši izvješće pravobraniteljice jednako lošim kao ono od prije dvije godine koje je bilo odbijeno.

Vezano za referendum nezavisni Marko Vučetić naglašava da je diskriminacija sve ono i svako naše djelovanje u kojem konkretnoj osobi i konkretnoj populaciji pokušavamo uzeti određena prava.

“Negiranjem prava zastupnika nacionalnih manjina mi smo negirali i umanjili prava naših sugrađana, mi smo izvršili udar na građansko društvo, izvršili smo udar na građansku svijest i posijali smo nove opasne diskriminatorne kodove u naše građansko društvo”, rekao je.

Saborska zastupnica SDP-a Marija Alfirev u raspravi se pak osvrnula na izjavu predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović o tome da je sloboda kretanja najveća mana članstva u EU nazvavši takve izjave opasnim, pogotovo kada dolaze od osobe koja predstavlja autoritet.

“Ove izjave ne da su lakomislene nego one su zaista opasne pogotovo kada dolaze od osobe koja je autoritet”, rekla je Alfirev, istaknuvši da je sloboda kretanja temeljno ljudsko pravo i temeljno načelo ugovora o funkcioniranju EU-a.

Izjavu predsjednice komentirala je i Anka Mrak Taritaš (Glas) koja kaže da je, s obzirom na ono što smo imali prilike čuti, sigurna da je došlo vrijeme za promjenu zakonodavstva i da se predsjednik države bira u Hrvatskom saboru.

“Samo fali da se još ogradimo zidom i da se uvjeravamo u to da je tu sve idealno, a da svi oni koji su izvan tog zida misle krivo a pogotovo ako misle drugačije onda sigurno misle krivo”, rekla je Mrak Taritaš.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.