Stanovništvo zapadne Europe znatno raste zahvaljujući migracijama i doseljavanju, dok istočna Europa ima problema s demografijom zbog odlaska građana, zaključak je najnovije analize Austrijske akademije znanosti i Demografskog instituta iz Beča.
Austrijski znanstvenici analizirali su razvoj stanovništva u Europi između 1990. i 2017., uzimajući u obzir prirodni demografski razvoj i migracije.
VEZANE VIJESTI
Na dva suprotstavljena kraja nalaze su Irska s rastom od 36 posto, prije svega zahvaljujući prirodnom demografskom razvoju, i Bosna i Hercegovina s najvećim smanjenjem stanovništva od 22 posto, prouzročenim emigracijom. Hrvatska je, naravno, među “gubitnicima”, jer ovdje živi 13 posto manje ljudi nego 1990. godine, prenosi Jutarnj list.
Države s najvećim rastom stanovništva su Švicarska, sa 26 posto, uglavnom zbog useljavanja, Norveška sa 24 posto, podjednako zahvaljujući natalitetu kao i imigraciji, Španjolska sa 20 posto, zbog imigracije, Francuska sa 18 posto (manje imigracija, više natalitet) i Švedska sa 17 posto (pretežno zahvaljujući imigraciji).
Na drugoj strani, u čitavoj postkomunističkoj Europi broj stanovnika narastao je samo u Sloveniji i Slovačkoj, i to za svega tri posto. Najgore su Bugarska, Latvija, Litva, Moldavija, BiH i Kosovo, u kojima je nakon 1990. broj stanovnika opao za više od 20 posto.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
