Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u ekskluzivnom intervjuu za Deutsche Welle govori o odlasku u Beograd, obilježavanju Oluje i borbi Hrvatske za konstitutivnu jednakopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini.

U razgovoru za DW, svom prvom velikom intervjuu nakon Svjetskog nogometnog prvenstva, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izrazila je nadu da će Hrvatska veliki sportski uspjeh „Vatrenih” iskoristiti kako bi dala zamah procesu reformi „koje su nažalost već i nekako izgubile svoj smisao i sadržaj i da ćemo Hrvatsku povesti na put prosperiteta”.

Komentirajući pisanje inozemnih medija koji su izrazili bojazan da bi euforija i pozitivno ozračje domoljublja mogli dovesti do jačanja nacionalizma „u zemlji u kojoj vlada simbioza politike, sporta i patriotizma”, kako pišu strani mediji, Grabar-Kitarović smatra taj strah nije opravdan i da „tu simbiozu između nogometa, domoljublja pa i politike ne treba sprječavati”.

Napominje da na krilima sportskih rezultata može profitirati i cijela država u smislu rebrendiranja Hrvatske kao jedne moderne države – kako bi postala atraktivna i ulagačima.

Ponosna na doček “Vatrenih”

Doček hrvatskih reprezentativaca u Zagrebu i drugim gradovima ju je učinio „ponosnom” jer, kako kaže, tih nekoliko dana „nijednog jedinog incidenta nije bilo, nikakvih borbenih pokliča, ni ustaških pozdrava, ničega što bi iole sličilo na govor mržnje ili netrpeljivost prema bilo kome.”

Na pitanje DW-a o skepsi, pogotovo u inozemstvu, oko toga kako je moguće da na poziv reprezentativaca na proslavi sudjeluje i pjevač čiji su koncerti u drugim zemljama zabranjivani, predsjednica RH smatra da „prije svega treba poštivati volju igrača, oni su to htjeli, oni su htjeli da na dočeku bude gospodin Thompson, to je bio čisti nacionalni ponos, nikakav nacionalizam, ništa što je upereno protiv bilo koga drugoga”.

Na opasku DW-a kako su na Trgu bili i ljudi koji ne podržavaju Thompsona i ono što on simbolizira, pogotovo neke pjesme s kojima ga se dovodi u vezu, hrvatska predsjednica je odgovorila da su joj neke njegove pjesme „iznimno drage i omiljene, slušam i volim neke njegove pjesme i mislim da su dobre za nacionalno zajedništvo, stojim iza toga.”

Grabar-Kitarović je dodala: „Ja iskreno te neke njegove pjesme koje se spominje i citira po portalima nikada nisam čula niti sam vidjela dokaze da postoje. Ali pjesma „Lijepa li si” to apsolutno nije, a to je himna igrača reprezentacije.”

Osuda svih totalitarnih režima

Na opasku novinara kako doček na Trgu nije bila privatna zabava igrača, već mjesto na kojem je cijela zemlja htjela izraziti sreću zbog ostvarenog uspjeha (pa i oni koji ne podržavaju pjevača), hrvatska predsjednica je rekla kako apsolutno poštuje volju igrača.

Ona je u intervjuu osudila sve totalitarne režime, od nacizma i fašizma do komunizma. Na pitanje o ovotjednoj poruci u Jasenovcu (gdje je bila zajedno s izraelskim predsjednikom), kazala je: „Taj zločin se dogodio i treba ga priznati. Apsolutno osuđujem sve manipulacije brojem žrtava u Jasenovcu, mislim da trebamo ustrajati na povijesnoj istini na temelju istine i Ustava RH ići dalje”.

Na opasku kako je se često kritizira da ima pripremljen govor za svaku prigodu (pa tako i za posjet Jasenovcu), i ovisno o prigodi i formulira svoje poruke, često i oprečne, Grabar-Kitaroviće je uoči obilježavanja obljetnice operacije Oluja, napomenula:

“Naravno da kad sam u Kninu govorim više o tom drugom korijenu, o Domovinskom ratu kao temelju suvremene Hrvatske. Pritom nastojim ne uvrijediti modernu Srbiju i Srbe kao narod ni na koji način. Sve kritike se odnose na velikosrpski režim Slobodana Miloševića. Prošle godine sam rekla da se treba pokloniti i srpskim žrtvama, civilima koji su nevino stradali tijekom Oluje ali i najviše nakon Oluje.”

“Zločine nakon Oluje treba sankcionirati”

Kazala je kako je Oluja bila „čista operacija”, ali i dodala da su se „nažalost nakon Oluje dogodili zločini koje treba sankcionirati”.

U intervjuu za DW je priznala da se boji porasta tenzija sa Srbijom uoči obilježavanja godišnjice Oluje: „…ali želim rješavanje otvorenih pitanja, na temelju dobrosusjedskih odnosa i međusobnog poštovanja i poštivanja pravila međunarodnog prava.”

U Beograd će, kako je rekla, otići vrlo rado kad se postave konkretne pretpostavke za taj posjet, odnosno kad bude napravljen konkretan napredak: „Za mene je to prije svega pitanje rješavanja nestalih osoba.”

Na pitanje o odnosu prema Bosni i Hercegovini, odnosno o očekivanjima tamošnjih Hrvata da pomogne u postizanju konstitutivne jednakopravnosti i napretka na putu u EU, Grabar-Kitarović kazala je:

“Držim da nije sve tako crno kao što u ovom trenutku izgleda. Držim da činjenica da se Hrvatska doista bori za konstitutivnu jednakopravnost Hrvata u BiH jest iznimno bitna. Jer bojim se nažalost da svi pomalo dižu ruke od Bosne i Hercegovine. A BiH je upravo taj poseban slučaj koji treba gledati posebno i koji treba uključiti u proces europskih integracija, pa i bez obzira na stupanj ispunjavanja reformi. I mislim da se moramo više angažirati”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.