Za razliku od velikih gradova koji redom bilježe negativne brojke, više rođenih nego umrlih prošle su godine zabilježili redom manji gradovi. Osim Solina, koji ima prirodni prirast od 76 novih građana, slijede Metković, Kaštela, Dugo Selo, Imotski, te Krk, Pazin, Opuzen i Biograd na moru.

Svi znamo da je Hrvatska demografski u sve težoj situaciji, da mladi ljudi koji su tek osnovali ili će tek osnovati obitelji masovno odlaze iz zemlje, zbog čega je odnos prirodnog prirasta, dakle broj rođenih u odnosu na broj umrlih u cijeloj državi sve više negativan. Upravo zbog toga, kada u nekim gradovima vidimo pozitivan trend, moramo se zapitati kako se on dogodio i mogu li i drugi učiniti slično ne bi li zadržali ili privukli mlade i preokrenuli trend.

Na popisu 128 gradova u Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku doista ima svega njih devet koji su u prošloj godini zabilježili više živorođenih od umrlih. Nije riječ o najvećim gradovima, dapače, najveći hrvatski gradovi su uglavnom na samom začelju ljestvice. Najveću razliku broja živorođenih u odnosu na umrle zabilježio je, pak, grad Solin, koji ima prirodni prirast od 76 novih građana. Slijede Metković (45), Kaštela (33), Dugo Selo (31), Imotski (16), te Krk, Pazin, Opuzen i Biograd na moru.

S portala gradonačelnik.hr razgovarali su s predstavnicima tri grada od kojih su dva na samom vrhu tog popisa, Solina i Dugog Sela. U ta je dva slučaja riječ o gradovima koji su u blizini puno većih gradova – Zagreba i Splita, te su nižom cijenom nekretnina sigurno privlačniji mladim parovima i obiteljima. No to sigurno nisu jedini razlozi. Oba grada ulažu u vlastitu infrastrukturu i u pronatalitetne mjere. Kod Krka je, pak, situacija potpuno drugačija, cijene nekretnina u tom turističkom odredištu su sve samo ne jeftine, no Krk svojim građanima pruža brojne druge prednosti, a među njima se ističe – zaposlenje.

Gradonačelnik grada s najvećim prirodnim prirastom, Solina, Dalibor Ninčević, za gradonacelnik.hr kaže da je ponosan na činjenicu da je grad Solin unatrag pet-šest godina jedan od rekordera među gradovima u Hrvatskoj po prirodnom prirastu stanovništva.

„Prosječna dobna starost naših sugrađana je oko 35 godina“, kaže Ninčević i priznaje da je objektivni razlog za to blizina Splita i povoljnije cijene stanova. No, kažu, postoje i drugi bitni razlozi, a to su uređenost grada, dostupnost svih javnih i društvenih sadržaja, te kvalitetna demografska politika koju grad provodi već čitav niz godina. Grad Solin tako daje novčanu pomoć za opremu novorođenog djeteta za svako novorođeno dijete, ovisno koje je dijete u obitelji u iznosu od 1.500,00 kuna za prvo rođeno dijete u obitelji, za drugo 2.000,00 kuna, za treće 3.000,00 kuna, za četvrto 4.000,00 kuna, za peto i svako slijedeće dijete po 5.000,00 kuna. Grad uz to Subvencionira dohranu dojenčadi i male djece, ako se medicinski utvrdi da je potrebna. Grad daje i pomoć obiteljima sa 4 i više djece koja se ostvaruje bez obzira na prihode obiteljskog domaćinstva, za djecu do navršenih 18 godina života i nakon navršenih 18 godina života, pod uvjetom da se redovno školuju ili djecu do navršene 23. godine života pod uvjetom da su nezaposleni i redovito se prijavljuju na HZZ. Novčana pomoć iznosi 700,00 kuna mjesečno.

Osim što pod određenim uvjetima umanjuje ili oslobađa od plaćanja cijene gradskog vrtića, Solin pomaže i radu privatnih vrtića kroz subvenciju plaća djelatnika vrtića i kroz druge oblike pomoći i podrške.

Županija Splitsko-dalmatinska osigurala je besplatne udžbenike za sve učenike osnovnih školana svom području, a grad Solin dodatno odobrava jednokratne novčane pomoći za nabavku udžbenika za učenike srednjih škola u iznosu od 800,00 kuna, te jednokratne novčane pomoći za nabavku radnih bilježnica i materijala za pomoć pri učenju za učenike osnovnih škola u iznosu od 400,00 kuna za učenike koji polaze od 1.-4. razreda i 700,00 kuna za učenike koji polaze od 5.-8. razreda osnovne škole, prema imovinskom cenzusu. Grad uz to sufinancira i produženi i cjelodnevni boravak učenika koji s roditeljima imaju prebivalište na području grada Solina.

Osim toga, grad ima i program dodjele stipendija uspješnim učenicima i redovitim studentima, koje u prosjeku dobiva 140 učenika i studenata, a financira i asistente u nastavi, osigurava specijalizirani prijevoz osoba sa invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, a odobrava i povlaštene autobusne karte za učenike i studente sa područja grada Solina.

Mlado stanovništvo u Dugom Selu

Višestruki porast stanovništva Dugo Selo je pak, objašnjava nam zamjenica gradonačelnika Jasminka Kokot Bambić, zabilježilo poslije Domovinskog rata. U to vrijeme u Dugo Selo su se doseljavale obitelji sa više djece koja su tamo i ostala, te sada i sama osnivaju obitelji i doprinose broju novorođene djece, na što je, kaže, Grad Dugo Selo izuzetno ponosan.

‘Puno radimo na tome da se mladi u Dugom Selu osjećaju kao u pravom gradu i da u njemu žele živjeti. Iduće godine ćemo dodatno proširivati kapacitete vrtića a, bude li moguće, i povećati subvencioniranje cijene vrtića što će roditeljima smanjiti troškove. Uz to, intenzivno gradimo dječja igrališta’, kaže nam, pak, gradonačelnik Nenad Panian.

A to je sve uz mnoge druge pronatalitetne mjere koje Dugo Selo godinama provodi, a kojima smo već pisali: osim pomoći za opremu novorođenog djeteta, grad u svom proračunu osigurava i sredstva za sufinanciranje boravka djece u privatnim vrtićima na području Grada Dugog Sela u iznosu od 1.000,00 kn po djetetu, za koliko se roditeljima umanjuje ukupni iznos računa (i u gradskim i privatnim vrtićima); sufinanciraju se troškovi logopedskih tretmana na način da se roditeljima refundira iznos od 45 kn po tretmanu; sufinanciran je Program predškolskog odgoja i obrazovanja za djecu koja pohađaju Centar za autizam ili Polikliniku Suvag; osiguravaju se sredstva za dodatne programe u osnovnim školama: dijele se novčane subvencije roditeljima za kupnju školskih udžbenika za sve učenike; subvencionira se škola u prirodi i škola plivanja u jednakom iznosu za sve učenike, Grad plaća dodatni prijevoz za učenike koji pohađaju izbornu nastavu njemačkog jezika i informatike, osigurana je besplatna prehrana za učenike iz socijalno ugroženih obitelji; sufinancirani su troškovi boravka učenika u programu produženog boravka; dodjeljuju se stipendije i sufinanciraju troškovi prijevoza učenika srednjih škola i studenata. Za sve to grad Dugo Selo izdvaja gotovo 25 milijuna kuna.

Jasminka Kokot Bambić također ne bježi od činjenice da je prednost Dugog Sela blizina Zagreba s kojim je Dugo Selo dobro povezano, a na području Grada u tijeku izgradnja nekoliko nadvožnjaka preko željezničke pruge, što će omogućiti brži promet i izbjegavanje dosadašnjih gužvi. Dugo Selo privlači nove, mlade stanovnike velikom ponudom i povoljnim cijenama nekretnina i blizinom glavnog hrvatskog grada, no, Kokot Bambić vjeruje da će se daljnjim razvojem poduzetničkih zona na području grada Dugog Sela i susjednih općina Brckovljana i Rugvice, povećati broj novih stanovnika kao i potražnja za nekretninama.

Krk – zaposlenost i kvaliteta života

Darijo Vasilić, dugogodišnji gradonačelnik Krka, kaže kako nisu najvažnije poticajne mjere koje daje grad, već ukupna atmosfera življenja u gradu. Krk je već 10-ak godina jedan od gradova s najnižom nezaposlenošću u zemlji, svega 2,5%. Turistička sezona se produžuje, kampovi i hoteli sada rade i po osam mjeseci na godinu, posla ima, pa ima i nešto priljeva stanovnika. No, mladima i obiteljima s djecom pomaže i grad.

Trenutno je u izgradnji druga POS-ova stambena zgrada u gradu, grad je 2009. godine otvorio novi vrtić i omogućio svim roditeljima da upišu svoju djecu. Tri četvrtine cijene subvencionira grad, roditelji plaćaju oko 600 kuna po djetetu, a osnovna škola do 4. razreda ima i cjelodnevni boravak koji je također subvencioniran, pa roditelji plaćaju 400 kuna. Grad daje i subvencije za kupnju knjiga i školskog pribora, te poticaje za novorođenčad, 3000 kn za prvo dijete, 4500 za drugo, 6000 za treće, 9000 za četvrto, 12.000 za peto i po tri tisuće više za svako iduće.

Međutim, rekao je u razgovoru za gradonačelnik.hr Vasilić, to nije ono zbog čega se ljudi odlučuju ostati živjeti na Krku i imati više djece. Ključna je zaposlenost i kvaliteta života, a na tome Krk jako puno i uspješno radi.

„Najvažnije je da ljudi mogu raditi i egzistirati, a uz to da imaju neke najnužnije kulturne i sportske sadržaje, glazbenu školu, ljudi ne moraju odlaziti u Rijeku, imamo kino, kazalište. Svi životni užici se mogu realizirati u Krku“, pohvalio se gradonačelnik Krka.