O usporedbi Vladinih ekonomskih poteza i naznaka ekonomskog programa koji priprema njemački institut za HDZ u Novom danu s Tihomirom Ladišićem govorio je Damir Novotny, ekonomski analitičar.
“Njemačka zaklada je sufinancirala neke okvira programa koji bi trebao voditi Hrvatsku iz krize. Odredili su da se ne radi o stranačkom programu, već o nacionalnom programu oko kojeg bi se trebao postići konsenzus. To je okvir unutar kojeg se već desetljećima kreće njemačka ekonomija”, kaže Novotny komentirajući jučer predstavljene dijelove gospodarskog programa HDZ-a.
“Sinn je naglasio vrlo važnu stvar, a to je da je okosnica njemačke politike jačanje privatnog sektora, što u Hrvatskoj nije slučaj. To je okvir u kojem se kreće ekonomska politika Europske unije, a mi smo članica Europske unije. To je okvir strategije EU i mi se moramo u to uklopiti. Ipak, ostalo je otvoreno pitanje kojim političkim mehanizmima bi buduće hrvatske Vlade to trebale provesti”, dodaje.
Objašnjava da aktualna Vlada nastavlja dosadašnju ekonomsku politiku, koja se u posljednjih 20-ak godina nije previše mijenjala. “Ekonomskog rasta u Hrvatkoj nije bilo od 1980.-ih godina. U sve to vrijeme je dominirao državni sektor i državne investicije – megaprojekti koji su financirani na teret državnih prihoda i javnog duga. Sada se ta paradigma mijenja – naglasak treba staviti na privatne investicije.
“Vlada nema osjećaj za privatne investicije”
Vlada Zorana Milanovića ne voli privatne investitore i nema osjećaj za privatne investicije, što dokazuje ogromni porezni pritisak na male obrtnike i privatne investitore”, objašnjava Novotny.
Najviše je zanimanja izazvalo izlaganja predsjednika njemačkog instituta o utjecaju eura na Hrvatsku.
VEZANE VIJESTI
“Profesor Sinn je veliki kritičar eurozone i protivnik zadržavanja eura u zemljama teško pogođenima krizom. Kada bi se štedni depoziti pretvorili u kune, dogodila bi se katastrofa i odljev kapitala iz Hrvatske. Ja bih zagovarao promjenu fiskalne politike i na taj način ojačati osjećaj za nacionalnu valutu. Nacionalna valuta se koristi za plaćanje, ali i za štednju – kada bi se sve pretvorilo u kune, sigurno bi jedan dio te štednje “pobjegao””, objašnjava Novotny.
Dodaje da je hrvatska ekonomija pronašla novu ravnotežu i ove će godine sigurno doći do laganog rasta BDP-a, ali da je pad u 2009. godini poništio rast gospodarstva za cijelo jedno desetljeće. “To neće bitno utjecati na tržište rada, na strani realne potražnje, zapošljavanja i potrošača se neće mnogo toga promijeniti. Potrebne su radikalne promjene u ekonomskoj politici – moramo se uključiti u nabavni lanac europske ekonomije”, kaže Novotny.
Zaključuje da su preporuke IFO instituta ozbiljna konkurencija Vladinom programu, ukoliko se one prihvate.
