Globalno istraživanje gospodarskog kriminala za 2018. godinu koje je provela tvrtka PwC pokazalo je da je 53 posto hrvatskih organizacija zadnje dvije godine bilo žrtvama prijevara i gospodarskog kriminala, što je 26 posto više nego u 2016., objavili su u utorak iz PwC-a.
Na globalnoj je razini 49 posto organizacija doživjelo gospodarski kriminal u posljednje dvije godine. Kibernetički kriminal, prema istraživanju, pogađa svaku treću organizaciju (33 posto), što je porast u odnosu na situaciju prije dvije godine za 25 posto, te u odnosu na globalnu razinu (21 posto).
Prevladavajuće vrste kibernetičkih napada u Hrvatskoj uključuju zlonamjerni softver (35 posto) i krađu identiteta putem interneta (27 posto). Gotovo polovica hrvatskih ispitanika, njih 47 posto, navela je kako su im kibernetički napadi ozbiljno poremetili i/ili prekinuli poslovne procese.
Njih 32 posto očekuje da će doživjeti kibernetički napad i vjeruje da će to biti vrsta kriminala koja će izazvati najveće poremećaje i negativne utjecaje, a 23 posto organizacija nema ili nije upoznata s postojanjem programa kibernetičke sigurnosti za sprečavanje i otkrivanje ovog kriminala u svojim organizacijama. Istraživanje je pokazalo i da bi više od polovice hrvatskih ispitanika, njih 53 posto, s relevantnim državnim tijelima podijelilo informacije o sumnji ili pretrpljenim kibernetičkim napadima.
VEZANE VIJESTI
Oko polovice hrvatskih ispitanika koji su bili žrtvama prijevara u 2018. i 2016. procijenili su ukupne financijske gubitke između 320.000 i 6,4 milijuna kuna, a njih devet posto je pretrpjelo i financijske gubitke veće od 6,4 milijuna kuna, koje u 2016. godini nitko nije prijavio. Hrvatske organizacije, kako je pokazalo istraživanje, pokazuju pozitivan trend ulaganja i planiranja izdvajanja većih iznosa za borbu protiv gospodarskih prijevara i kriminala, iako je to još uvijek ispod svjetskih razina.
Tako je gotovo jedna od tri ispitane organizacije ili njih 30 posto povećala financijska sredstva za borbu protiv gospodarskog kriminala u posljednje dvije godine te ujedno planira nastaviti sa sve većim izdvajanjima u sljedeće dvije godine.
Voditeljica forenzičkih usluga u Hrvatskoj Ivana Rapić istaknula je kako se hrvatski rezultati razlikuju od globalnih u pogledu tipičnog počinitelja prijevare. “Na globalnoj razini, većina počinitelja su unutarnji (52 posto nasuprot 42 posto), dok hrvatski ispitanici navode da je više vanjskih počinitelja u odnosu na unutarnje (50 posto nasuprot 42 posto), te da se većinom radi o kupcima (70 posto)”, kazala je.
S obzirom da su unutarnji počinitelji prijevara u pravilu sposobniji zaobići postojeće unutarnje kontrole, ovaj rezultat može potencijalno ukazivati i na to da organizacije ustvari nisu svjesne da su ugrožene od strane svojih zaposlenika, pojasnila je Rapić te dodala kako s druge strane, visoka stopa prijevara počinjena od strane vanjskih subjekata ukazuje da se nedovoljno pažnje pridaje izboru tih subjekata.
Prema istraživanju, unutarnji počinitelji prijevara u Hrvatskoj (i globalno) prvenstveno dolaze iz redova marketinga i prodaje (40 posto) te operativnih i proizvodnih funkcija (30 posto). Stoga bi organizacije trebale postrožiti mehanizme za sprečavanje prijevara na tim područjima.
Opću procjenu rizika prijevara nije provelo je 48 posto ispitanika, što je gotovo jednako broju ispitanika koji su naveli da prijevaru nisu doživjeli ili da je nisu svjesni (47 posto). Istraživanje je pokazalo i da hrvatske organizacije u većoj mjeri koriste sofisticiranije alate za otkrivanje i praćenje prijevara, u usporedbi s tradicionalnijim metodama kao što su korporativna sigurnost i rutinske interne revizije. Tako je 50 posto prijavljenih slučajeva prijevara otkriveno koristeći sofisticiranije alate poput upravljanja rizicima prijevara, analize podataka i praćenja sumnjivih aktivnosti.
PwC je za potrebe Globalnog istraživanja gospodarskog kriminala ispitao više od 7.200 sudionika iz 123 zemlje, Hrvatska je u istraživanju sudjelovala drugi puta, sa 62 organizacije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
