Kako regulirati rad nedjeljom, potpunom zabranom ili određenim modifikacijama? Argumente su u Dvoboju Točke na tjedan sučelili predsednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić i glavni direktor Emmezete Slobodan Školnik.
Bilo je već pokušaja da se regulira rad nedjeljom, no dosad to nije uspjelo. Jeste li vi u sindikatu za potpunu zabranu?
Štulić: Ništa ne možete potpuno zhabraniti pa tako ni rad nedjeljom. Mi smo dali jedan prijedlog Vladi da trgovine ne rade nedjeljom, ali da poslodavac ima pravo izabrati određen broj nedjelja koje će biti radne i da to bude pravilo koje će svi poštivati.
Što kao poslodavac kažete o tom prijedlogu?
Školnik: Dilema traje već dvadesetakak godina. Dvaput sam sudjelovao u javnim diskusijama i dvaput je hitro donesen zakon, prelomljen preko koljena i napravljeno je samo puno štete. Jedno društvo ima pravo odrediti kako će živjeti, odlučiti hoće li biti bogato ili siromašno. Ako društvo želi biti siromašno može to odlučiti. Mislim da u zemlji koja je siromašna, u kojoj radi oko 51 posto radno aktivnih, dok je u razvijenim zemljama to 70 posto i u zemlji koja inače zaostaje za prosjekom EU potpuno pogrešno zabranjivati i uopće preregulirati mogućnost rada.
Neki lanci su ipak rekli da bi se mogli prilagoditi prijedlogu.
Školnik: Nitko se uopće ne brine da radnici imaju slobodan vikend. Ako se nedjelja “ukine”, subota će biti iznimno jaka. Naprasno uvođenje po bilo kakvom modelu izazvat će odmah gospodarske poteškoće jer je Hrvatska zemlja koja izrazito ovisi o dvije grane – turizmu i trgovini te o osobnoj potrošnji. Ovisno o proizvodu, nedjelja iznosi 14 posto tjedne trgovinske realizacije. Ako to odrežete preko noći imat ćete direktne posljedice na ekonomiju.
Bi li sindikati pristali na neki model u etapama?
Štulić: Nama je važno da se pitanje rada i radnog vremena u trgovini riješi. Vi u Hrvatskoj možete raditi od 0 do 24 svih 365 dana u godini, to nema niti jedna razvijena zemlja. Ako ograničimo i smanjimo rad nedjeljom, ne znači da ćemo biti siromašniji. Osobna potrošnja je onolika koliko sredstava imamo. Trošimo li ponedjlejkom, petkom ili nedjeljom, svejedno je. Cilj je ograničiti radno vrijeme, pozivamo se na Europski savez za slobodnu nedjelju. Imamo u Hrvatskoj i problem blagdana. Zakon veli da se ne radi, ali zakon nema sankcija, mrtvo je slovo na papiru. Nedostatak radne snage koji se pojavljuje je zapravo pokazatelj da nešto treba napraviti. Smatramo da je ovo trenutak kad se pitanje radnog vremena treba riješiti.
PROČITAJTE JOŠ
Kako biste to riješili?
Štulić: Naravno da ne možete zaustaviti putovanja, trgovine na aerodromima i kolodvorima, ali to se treba dogovoriti. Imamo dijalog s poslodavcima koji isto žele da se to pitanje riješi. Ćovjek koji ne zna kad će imati slobodan dan za radnu nedjelju, ne zna kako si organizirati život. To je jedna stvar koja nije tako jednostavna, treba to dobro organizirati, dogovoriti se i onda to zakonski riješiti. Ako postignemo dobar dogovor, mogu biti zadovoljni kupci, poslodavci, i radnici.
Školnik: Poslodavci će poslovati u ovoj zmelji po propisima. Ako se odluči preregulirati rad i smanjiti gospodarsku aktivnost, to će utjecati na usluge poslodavaca, više na strane investitore koji, kao što znamo baš ne obožavaju investiranje u Hrvatsku. Ako vide da se i dalje sputava gospodadrska aktivnost imat će i manje interesa poslovati ovdje.
Kolika je prosječna cijena rada u trgovinama?
Štulić: Prosječna plaća prodavača je 4100 kuna bruto.
Školnik: To je netočno, danas u trgovini praktički ne postoji plaća ispod 4000 kuna neto, postoje izvješća tvrtki. Na najnižim pozicijama su plaće značajno rasle prošle dvije godine
Štulić: To povećanje je tako neznatno. U velikim sustavima ljudi u brutu imaju 3800, 4000, 4200 kuna. Vidjela sam obračune. to su podaci Zavoda za statistiku. Plaće u trgovini, u maloprodaji nisu takve koje zadržavaju radnike, poslodavci mroaju početi raditi na tome da se plaće povećavaju. To se mora dogoditi. Nama se svakodnevno javljaju članovi koji odlaze iz djelatnosti zbog rada nedjeljom. Podaci su ti koji pokazuju.
Uvijek se spominje i potplaćenost i plaćanje rada nedjeljom. Zakon propisuje da to bude više, no ne i koliko. Koliko vi plaćate rad nedjeljom?
Školnik: 35 posto. Nisu trgovci krivi što je ova zemlja siromašna i što ljudi imaju niske plaće, to je kriva politika koja ovu zemlju vodi već 30 godina. U svakoj zemlji su plaće u trgovini pri dnu skale plaća, to je jednostavno tako.
Ako ste protiv ovakve regulacije, biste li pristali da se zakonski odredi koja je minimalna cijena rada nedjeljom?
Školnik: Mi imamo Sabor, on je zakondoavno tijelo. Mi možemo savjetovati, sudjelovati u javnoj diskusiji, ali gospodarski subjekti nisu oni koji odlučuju, kako odluče zakonodavna tijela tako će biti.
Vidimo da je u najbogatijim zemljama sve riješilo tržište, a ne druge regulative. Ne možemo se uspoređivati s Njemačkom i Austrijom, to su kapitalno daleko jače zemlje. Austrijski turizam je daleko jači od našeg, a iznosi im samo 5 posto BDP-a. Oni mogu sutra ugasiti turizam i živjeti dalje bez greške. Hrvatsku možemo uspoređivati sa Slovačkom, sutra ćemo s Bugarskom, a sve će to biti posljedica negiranja tržišta, prereguliranja rada. Poduzetnici na svojim ramenima nose cijelu Hrvatsku.
Ipak, istraživanja pokazuju da je većina građana, više od 90 posto, za zabranu rada nedjeljom.
Školnik: Ne postoji nijedno za 90 posto, zadnje je bilo 63 posto.
Iz sindikata tvrde da su to službeni podaci.
Školnik: Sindikati se izvrsno trude već 30 godina. Zahvaljujući njima i jesmo tu gdje jesmo, djelomično.
Sindikati su krivi za stanje?
Školnik: Pa što su oni napravili? Kojeg su oni radnika spasili?
Štulić: Kad biste vidjeli sudske postupke koje smo vodili protiv poslodavaca koji su radnicima davali nezakonite otkaze…
Školnik: U pojedinačnim sporovima.
Kako biste regulirali rad nedjelja na kioscima, u pekarama?
Štulić: O tome nismo posebno razgovarali. Ovo je prijedlog koji smo uputili vladi, čekamo odgovor. Želimo pokazati obrazložiti naše stavove.
Kažete da bi zabrana rada nedjeljom donijela štete. Kolike?
Školnik: To je relativna stvar. Živio u austriji, oni su radili do 12 subotom, nedjeljom nisu. Društvo se može dogovoriti. Zašto se ne bismo dogovorili da se ne radi ni subotom ni nedjeljom, da vikend bude slobodan. Sve možeš kupiti u pet dana, ali moraš biti svjestan da ćeš smanjiti gospodarsku aktivnost u zemlji koja je ionako siromašna, ljudi će manje zarađivati, manje će ih se zapošljavati… I u redu, investitori će se time ravnati. Društvo ima pravo odlučiti što želi, ali treba biti svjesno posljedica. Ne smije se ništa donosti preko noći. I ne treba se uspoređivati sa zemljama koje su neusporedive s Hrvatskom.
Ljudi imaju novca koliko imaju, raspodjelit će ga drugačije ako se zabrani rad nedjeljom.
Školnik: Imat će ga manje jer će gospodarstvo pasti jer trgovina vuče ostalo. Imate velike trgovačke tvrtke koje jedva posluju pozitivno. Inače vam je u trgovini profitabilnost. Pogledajte konzum, urušio se u roku keks, k’o kula od karata. Imate strane trgovačke lance koji dan danasn nakon 10 godina u Hrvatskoj i posluju negativno. To je vrlo niskoprofitabilna djelatnost koja je prvlo osjetljiva na nagle promjene. Nijedna trgovina ne može podnijeti pad od 10 posto prometa. Apeliram da se ništa ne donosi preko noći. Neka se nešto sada donese pa da se implementira za pet godina, nema investicija u trgovini na manje od pet godina roka. Trgovina traži ogromni kapital, a čim je nešto kapitalno intenzivno radi se na dugi niz godina i ne možete svaki dan mijenjati stvari.
Bi li sindikati prihvatili posebnu regulaciju?
Štulić: Mi smo svoj prijedlog dali. Sve što dođe treba biti na temelju analiza, dogovora. Ja tvrdim da slijedom događanja ovoga oko radne snage, kad gledate svakodnevni odljev radnika koji odlaze ne samo iz djelatnosti, nego iz Hrvatske, dovest će do toga da se to mora rješavati. Znamo da je tržište važno, ali nije jedino. Pitanje radnog vremena i pitanje slobodnog dana u tjednu, pitanje blagdana… to se mora riješiti. To je pitanje koje je jako važno, to su građani koji traže da se ono riješi.
Školnik: Treba ponoviti da se naglašava da ljudi nikad nemaju slobodnu nedjelju, a to nije istina. U normalno organiziranim kompanijama imaju dvije slobodne, dvije radne. Ovdje se radi o tome da im se daju još dvije. Ja ponovljam da to to ništa neće riješiti, ali to se oočito svima fućka pa i ovim velevažnim sindikatima i udrugama. Mene više zanima regulacija da ljudi imaju nekoliko slobodnih cijelih vikenda, ne samo nedjelju. Mislim da bi to za ljude bilo bolje nego da im se nameće samo neradna nedjelja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
