Saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja komentirao je mirovinsku reformu.
Ministar rada i mirovinskog osiguranja Marko Pavić prije nekoliko dana izjavio je da su mirovine u ovoj godini rasle za rekordnih 2,75 posto što je ustvari rast od 70 kuna, a Hrelja je upozorio je da je “67 ili 70-ak kuna malo za prosječnu mirovinu, a još je manje za najniže mirovine”.
VEZANE VIJESTI
“Nije to najveći rast, 2004. je u jednom polugodištu bio rast mirovina od četiri posto, ali rasta mirovina nikad dosta. Ovo u stvari nije rast, ovo je indeksacija utemeljena na zakonu i služi da se očuva kupovna moć mirovina i tako svi oni koji danas pričaju o nekakvom ukupnom povećanju od pet posto, to nije istina. To je samo indeksacija kako bi se očuvala vrijednost mirovina”, objasnio je Hrelja u razgovoru za Dnevnik Nove TV.
“Na ovu razinu povećanja treba iduće godine u proračunu osigurati još dodatnu milijardu kuna, to je matematika velikih brojeva. Kad bi nekako povećao za još pet posto, to bi značilo još dvije milijarde treba osigurati iduće godine u proračunu”, dodao je.
Hrelja je kazao i da se “priključuju svim aktivnostima sindikata i samostalno imaju svoju političku platformu: “Mislimo da nije trebala ovakva reforma, nego da je trebalo reformom obuhvatiti i na drugi način urediti obiteljske mirovine, da se trebalo boriti protiv siromaštva prestankom penalizacije u 70. godini života najkasnije, i još mnogo mjera koje mi imamo”.
“Naravno da ću se boriti, kao jedini predstavnik (umirovljenika) u Saboru i pokušavati objasniti kakve sve anomalije imamo u mirovinskom sustavu i predlagat ću poboljšanja”, ustvrdio je Hrelja.
Na pitanje hoće li premijeru dati svoj glas za ovu reformu, odvratio je: “Ova reforma je vrlo štetna. Ona se od strane Vlade naziva reformom, međutim to je jedan skup restriktivnih mjera i moj glas ne može ići za takvo nešto. Rado bih dao glas kad bi netko uredio obiteljske mirovine, da imamo te mirovine jednako kao i u Italiji, Austriji, Njemačkoj i drugim zapadnim zemljama. Međutim, o tome nema riječi, ima riječi o penalizaciji, o produženju radnog vijeka do 67 godina. To su u stvari mjere, a ne reformski potezi”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
