Vlada je sjednici u srijedu prihvatila prijedlog zakona o Projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe kojim se planira izgraditi sustav vrijedan oko 900 milijuna kuna kako bi se spriječila ugroza i izravne štete za oko 34.000 stanovnika toga područja.
Ministar energetike i zaštite okoliša Tomislav Ćorić upozorio je kako je poseban problem rješavanje imovinsko pravnih odnosa pa se tim prijedlogom nastoji ubrzati taj postupak. Projekt se sastoji od nasipa i drugih regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, uključujući pregradu Brodarci s pratećim objektima i prokop Korana s pratećim objektima.
Napomenuo je kako se radi o 150.000 zemljišnih čestica te podsjetio kako su na tom području drastične hidrološke prilike već izazvale poplave na tom području pa je potrebno žurno izgraditi sustav obrane od poplave.
Glavni ciljevi koji se planiraju postići kroz taj zakon su posebna pravila za provedbu Projekta i izgradnju sustava zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe, kompatibilna s načelima postojećih propisa o izvlaštenju i određivanju naknade, državnoj izmjeri i katastru nekretnina, prostornom uređenju i gradnji.
Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći donošenjem toga zakona omogućit će se realizacija strateškog investicijskog projekta zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe na području Karlovačke županije i Sisačko-moslavačke županije te u manjem dijelu Zagrebačke županije, ističe se u obrazloženju.
Ugroženost od poplava stalno je prisutna i povećava se zadnjih godina, a posljedice plavljenja su teške. Samo tijekom 2014. godine, u veljači, rujnu i listopadu, kao i u listopadu 2015. godine došlo je do pojave poplavnih valova rijeke Kupe koji se po veličini nalaze među prvih pet u posljednjih 60 godina.
Projektom se, za područja s vrlo visokim rizikom od poplava, utvrđuju mjere za smanjivanje opasnosti i rizika od poplavnih događaja, a kojima bi se, na prihvatljiviju razinu, smanjilo ugrožavanje ljudskih života, zdravlja i socijalnih odnosa te izazivanje drugih novčano nemjerljivih šteta u funkcioniranju komunalne infrastrukture i javnih usluga, ugrožavanje mogućih izvora onečišćenja i kulturno-povijesne baštine.
Također bi se smanjilo i izazivanje direktnih novčano mjerljivih šteta na materijalnoj imovini te u gospodarskim aktivnostima kao što su: poljoprivreda, akvakultura, industrija i usluge.
Nadalje, smanjilo bi se i izazivanje indirektnih novčano mjerljivih šteta kao što su: štete zbog prekida prometa, opskrbe pitkom vodom i električnom energijom, intervencije, čišćenja i sanacije.
Osim rješavanja navedenih problema, Projektom bi se stvorili povoljniji uvjeti u sustavu obrane od poplava na slivu, kroz provedbu mjera smanjivanja rizika od poplava, a kojima bi se smanjili troškovi i učestalost provedbe redovitih i izvanrednih mjera obrane od poplava.
Projekt treba sufinanciranje iz fondova Europske unije. Poželjan je s ekonomskog gledišta, jer njegove koristi premašuju njegove troškove, a doprinos iz fondova Europske unije je potreban kako bi bio financijski održiv, stoji, među ostalim, u obrazloženju.
