Konačnim prijedlogom zakona o lovstvu iskoraci su učinjeni ali nedovoljni, poručeno je iz redova oporbe koja je na predloženo imala niz zamjerki - od toga da osiguravajuća društva ne žele osiguravati štete od divljači preko nerješavanja problem uništavanja usjeva do optužbi da se predloženim pogoduje jedino 'velikima i nekim novim Todorićia".

„Zakon o lovstvu je najgori koji sam vidio! U njemu se ne navodi tko je vlasnik divljači. Divljač izgleda u RH nema vlasnika i nema obveze lovoovlaštenicima da se osiguraju lovišta. Tko će plaćati štete koje se i sada ne plaćaju? ‘Tajming’ oštećenika od tjedan dana za zahtjev za odštetu mnogi ljudi neće napraviti. Sve je namjerno napravljeno kako se ne bi plaćala šteta poljoprivrednicima”, poručivao je HSS-ovac Željko Lenart.

Državni tajnik u ministarstvu poljoprivrede Željko Kraljičak isticao je kako je teško danas osigurati lovište u bilo kojem osiguravajućem društvu u RH. „Imali smo praksu kada je osiguranje lovišta bilo obvezni dio dokumentacije, no danas osiguravajuće kuće ne žele osigurati lovišta jer su rizici i isplate šteta veće od premija koju mogu platiti lovoovlaštenici. Došli smo do situacije da bi jedna polica za jedno najmanje lovište mogla biti od 100, 200, 300 ili 500 tisuća kuna”, pojašnjavao je.

HDS-ov Branko Hrg također je upozoravao kako zakon ne rješava probleme uništavanja usjeva ljudima koji žive na selu posebno u područima gdje su manje površine, međutim, dodaje da će predloženi zakon podržati.

Lenart: Hrg je svjestan da predloženi zakon nanosi štetu, a podržat će ga

HSS-ovac Lenart narugao se Hrgu jer će, kaže, iako je svjestan koliko štete nanosi, predloženo podržati, dok je za predloženo rekao kako je nastavak politike HDZ-a prema poljoprivredi koja se uništava do temelja.

Kada je riječ o privatnim lovištima referirao se na odredbu da spajanjem zemljišta više vlasnika mogu ostvariti pravo na ustanovljenje privatnog lovišta ako svaki od njih posjeduje površinu ne manju od 500 ha.

„Dajemo samo grofovima! Koliko ljudi u Hrvatskoj ima vlasništvo 500 hektara? Pogodujemo velikima i nekim novim Todorićima! A gdje je tu mali čovjek i male udruge? Očito ih nema i moraju nestati”, zaključio je.

HDZ-ov Josip Križanić zamjerao je jer se predloženim zakonom pokušao riješiti problem šteta na osobnim automobilima s 50 posto lovozakupnina, no i on je upozorio na problem enormnih šteta u poljoprivredi koje se, kaže, broje desetcima i stotinama milijuna kuna.

Kraljičak je rekao da je „stvoren radni okvir” za financijska sredstva za rješavanje temeljnog problema poljoprivrednih proizvođača na čijim površinama je osnovano lovište te sugrađana koji sudjeluju u prometu i izloženi su rizicima.

„Mi smo zakonom osigurali financijska sredstva, 50 posto prihoda i propisali namjenu da ćemo tim sredstvima financirati model osiguranja od šteta i rizika koji mogu biti u lovištima i na nelovnim površinama. No što se tiče šteta u poljoprivredi stvorili smo okvir i vjerujem da ćemo ga uspjeti isfinancirati”, pojašnjavao je Kraljičak.

Anka Mrak Taritaš tražila je objašnjenje za raspoređivanje sredstava naknade za prava na lov.

„Ukupni prihodi od prava lova na temelju zakupa i koncesije se kreću oko 31 milijun kuna i svi lovoovlaštenici redovito plaćaju taj dio. To su namjenska sredstva koja su zakonom propisana i sva sredstva koja su se do sada koristila na razini županija, bila su oko 60 posto, nadzirale su revizije unutar županija i trošeni su u skladu s propisima. Dio koji je vezan za dosadašnje prihode Ministarstva poljoprivrede od samo 10 posto, provodio se u skladu s predviđenim aktivnostima a riječ je o oko 3 milijuna kuna”, pojašnjavao je Kraljičak.

Kraljičak: Predloženim osigurati održivo gospodarenje lovištima i divljači

Uvjeravao je kako će se predloženim osigurati održivo gospodarenje lovištima i divljači te otkloniti administrativne barijere prvenstveno u preciziranju zakonskih odredbi koje prepoznaju privatno vlasništvo prilikom ustanovljavanja privatnih lovišta. Precizno se, kaže, uređuju problemi šteta od divljači.

Govoreći o razlikama nastalim između dva saborska čitanja Kraljičak je kazao kako se s popisa vrsta briše vrsta veliki vranac.

Predložen je, kazao je, i raspored sredstava prikupljenih od naknade za koncesije i zakupa prava lova, osigurana financijska sredstva za osiguravanje lovišta, zaštitu i čuvanje državnih lovišta koja nisu pod ugovorom, naknade za štete od divljači u državnim lovištima koja nisu pod ugovorom, provedbu natječaja za državna lovišta.

Konačnim prijedlogom, naglasio je, Hrvatski lovački savez obavlja poslove provedbe projekta osiguranja šteta u lovištima i ostale poslove.

Dobna granica za ishođenje lovačke iskaznice je s 18 smanjena na 17,5 godina.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.