U Novom danu gostovala je bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt.
Novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa već se kolokvijalno naziva ‘lex Marić’?
“Zakon o sukobu interesa već je doživljavao promjene. Nije isto kada ministar odlazi u tvrtku u vlasništvo države ili u djelomičnom vlasništvu države, i kada odlazi u potpuno privatnu tvrtku.”
Kaže i da je na tom području situacija zamršena. Ministri kaže, imaju utjecaj i moć, ali ne i plaće. “To nisu velike plaće u odnosu na menadžere, tu vam je cijeli niz diskrepancija u smislu političke moći i novca”, objašnjava.
Kada govorimo o ovom konkretnom slučaju – ministar je došao iz Agrokora, bio u Vladi, odlučivao o državnom proračunu, a sada se priča o prelasku u Adris, kompaniju koja je u žalbenom procesu oko nagodbe u Agrokoru.
“Nema ovaj ministar utjecaja na pravosuđe. Ne bih povezivala ministra financija s odlukama suda. Vrlo brzo će se vidjeti donosi li se zakon zbog ministra ili zbog osjećaja Vlade da to tako treba napraviti.”
Kada je riječ o Zdravku Mamiću – s obzirom na mogući zahtjev o izručenju, postoje li neke mjere u BiH koje ga mogu sprječiti da otputuje, pričalo se o Ujedinjenim Arapskim Emiratima?
“Kada pravosudna tijela BiH zaprime zahtjev Hrvatske, teško da može samo tako napustiti zemlju. To još nije učinjeno.”, kaže Škare-Ožbolt. Ipak dodaje da je “svijet je malen kad je riječ o izbjegavanju pravosudnih tijela. Nema mjesta gdje se možete skloniti”.
Ujedinjeni Arapski Emirati i Hrvatska nemaju potpisane ugovore o izručenju, ne vrijedi europski uhidbeni nalog?
“Ako ste na tjeralici, na ulazu u zemlju će se znati ulazi li osobakoja je na svjetskoj tjeralici ili ne.”
Što je s ponovljenim zahtjevom za izručenje?
“On ima nepravomoćnu presudu, tu već postoji dobra osnova za zahtjev za izručenje. Imali smo nekoliko slučajeva s Australijom, gdje je postupak izručenja najkomliciraniji na svijetu i trajao godinama – ali ipak se dogodilo. Nema tog pravnog mehanizma koje bi spriječilo nečije izručenje ako se ono zatraži.”
BiH i Hrvatska imaju ugovor iz 2012., i za izručenje se ne mogu koristiti djela počinjena prije te godine. U drugom postupku riječ je o optužbi za udruženje radi počinjenja kaznenog djela, koje je dio sporazuma BiH i Hrvatske da u takvim slučajevima države mogu vršiti izručenje?
“To bi bila pravna baza. Ali već i odluke sudova, bez obzira što nisu pravomoćne, predstavljaju osnovu kada je riječ o izručenju”, kaže bivša ministrica pravosuđa, a u priču dodae i europski kontekst. “Hrvatska je članica EU, a BiH pretendira biti članica, sve se to isperpliće. Pravosuđe BiH i ministarstvo pravosuđa o tome moraju voditi računa.”
Je li to pitanje tjedna ili mjeseca?
“Riječ je o državljaninu BiH i Hrvatske, kad se to umiješa, stvari se mogu odužiti. Ali ja ne vidim tu veći problem.”
U slučaju Ivice Todorića, prema službenoj odluci Izvanraspravnog vijeća određena mu je jamčevina u iznosu od otprilike milijun eura, isključivo u novcu. Je li to neuobičajena odluka?
“Ovo je za sud brže, jasnije i čišće. Nema procjene vrijednosti koje traje u nedogled. Iznos je adekvatan za situaciju”, kaže Škare-Ožbolt
Uskoro video.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
