Bivša predsjednica Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa Dalija Orešković na konferenciji 'Hrvatska bez korupcije' u organizaciji stranke Pametno kazala je kako smatra da je tzv. lex Agrokor 'ključni primjer korupcije u Hrvatskoj' jer je taj zakon donijela posebna skupina koja se 'lažno naziva radnom i ekspertnom'.
“Riječ je o grupi ljudi koja nije imala nikakav legitimitet niti je djelovala zakonito, a donijela je zakon isključivo za svoje osobne potrebe. Zakon kojim su prvenstveno ti isti ljudi koji su osmislili određena rješenja na tom istom zakonu i zaradili”, kazala je Orešković.
Dodala je kako smatra da su predsjednik Vlade Andrej Plenković, bivša potpredsjednica Martina Dalić i ministar financija Zdravko Marić na neki način sudjelovali i zakonu dali političku zaštitu što je, kako je ocijenila, primjer koji dokazuje da je u konkretnom slučaju došlo do potpunog kolapsa pravne države.
“Ako prihvatimo da je način na koji je lex Agrokor donesen prihvatljiv, to znači i da svaka sljedeća vlada, svaki sljedeći premijer može okupiti grupu svojih prijatelja i poznanika, dati im slobodne ruke da osmisle zakon kakav im god volja te da na temelju tog zakona eksplicitno i isključivo oni najviše zarađuju. Ako je to demokratski standard na koji mi kao društvo pristajemo, mislim da konačno možemo ugasiti svjetlo, zaključati bravu i reći ovdje građana i demokracije nema”, rekla je Orešković.
VEZANE VIJESTI
Govoreći o institucionalnim slabostima u prepoznavanju korupcije, Orešković je, između ostaloga, istaknula i kako se trenutno kroz izmjene Zakona o sprečavanju sukoba interesa ide i “deset godina unazad” jer se taj zakon pokušava degradirati kako bi se pogodovalo pojedinim visoko pozicioniranim dužnosnicima.
Na konferenciji održanoj u zagrebačkom Novinarskom domu sudjelovali su i potpredsjednica stranke Pametno Maja Vehovec, profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Zdravko Petak, politički ekonomist Vuk Vuković i profesor s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Damir Bakić koji su govorili o različitim aspektima i posljedicama korupcije i klijentelizma koji su se, kako je istaknuto, kapilarno uvukli u sve pore hrvatskog društva.
“Jedna od loših posljedica je i opća percepcija nemoći da se takvo stanje riješi, ali i stavova da društvo drukčije ne može ni funkcionirati. I to je ono najgore, predaja ili mirenje sa postojećim stanjem ili odlazak iz države s druge strane. Vjerujemo da u Hrvatskoj ima ljudi koji će aktivno djelovati u cilju korjenitih promjena koruptivnih odnosa i promjene korumpirane vlasti”, istaknula je Vehovec.
Vuković je govoreći o korupciji, klijentelizmu i kupovanju glasova u lokalnoj samoupravi, između ostaloga, kao poseban hrvatski fenomen istaknuo da veće šanse na lokalnim izborima imaju korumpiraniji gradonačelnici i načelnici. Posljedica toga, ocijenio je Vuković, je skuplji život jer što je korumpirani čelnik dulje na vlasti prirezi više rastu, a sve se manje troši na komunalne i ostale potrebe građana.
U svom izlaganju ‘Kako do djelotvorne korupcijske politike’ govorio o tzv. zarobljenoj državi u kontekstu raširenosti korupcije te je predložio mjere održive i djelotvorne antikorupcijske politike, a profesor Damir Bakić govorio je o korupciji u akademskoj zajednici – konkretno na zagrebačkom Sveučilištu što, kako je istaknuo, izravno ugrožava napredak hrvatskog društva.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram
