U Novom danu Dalija Orešković komentirala je jučerašnju odluku Povjerenstva za sukob interesa u slučajevima Martine Dalić i Zdravka Marića.
Jučerašnja odluka Povjerenstva za sukob interesa upućuje na kršenje načela u obnašanju javne dužnosti, a ne na sukob interesa. Koja je razlika?
“Kada se utvrdi da je došlo do povrede etičkih načela u obnašanju javne dužnosti, to je najblaža osuda određenog ponašanja dužnosnika. Svako neetično postupanje u sebi ima element sukoba interesa, barem onaj potencijalni”, kaže bivša predsjednica Povjerenstva.
“Što se tiče uloge dužosnika u radu grupe Borg, bilo je razloga za kudikamo težu kvalifikaciju. Ne samo da bi se moglo reći da je postojao u najmanju ruku potencijalni sukob interesa – a po meni i onaj realizirani i stvarni – bilo je zlouporabe posebnih prava dužnosnika, za što bi se i Martini Dalić, Zdravku Mariću i predsjedniku Vlade mogla izreći i novčana sankcija. Ovim slučajem se nije niti trebalo baviti Povjerenstvo, već je Uskok trebao otvoriti istragu zbog mogućih počinjenja kaznenih djela.”
Zašto na ovakvi slučajevi otvaraju na poticaj medija, a ne od samih državnih institucija?
VEZANA VIJEST
“Moj stav na temelju svih javno objavljenih podataka i dokumentacije je da je vezano za slučaj Borg došlo do zataškavanja najveće korupcijske afere otako postoji samostalna Hrvatska. Došlo je do velikog institucionalnog pritiska na rad neovisnih državnih tijela kako bi se slučaj pokušao zataškati.”
“Prije nego što smo iz medija saznali za čitav niz dokaza koji snažno optužuju Vladu i HDZ, Povjerenstvo u novom sazivu je odlučilo obustaviti pokrenuti postupak protiv ministra Marića”, što je, kaže, pokrenuo bivši saziv Povjerenstva. Obrazloženje novog saziva Povjerenstva je, tvrdi Orešković, glasilo da nisu utvrđene objektivne okolnosti koje bi dokazivale da je na sastanku Marića i Todorića, koji se odvijao u vrlo povjerljivim okolnostima, Marić postupao s ciljem da za Todorića ostvari korist.
“U novoj retorici od jučer, Povjerenstvo je samo dokazalo da je prethodna odluka bila čista pravna besmislica, i ja mislim da je.”
“Ajmo stvari nazvati pravim imenom – jučerašnjom odlukom je Povjerenstvo samo sebi skočilo u usta ili pucalo u nogu jer im slijedi još jedna odluka, a to je odluka o postupku o Andreju Plenkoviću.”
Prvi krimen predsjednika Vlade je, smatra Orešković, što je sudjelovao o donošenju odluke o neformalnoj radnoj skupini. Zakon o Vladi, objašnjava, kaže da Radno tijelo vlade mora biti formirano na sjednici Vlade. Drugi krimen premijera je, smatra, što je predložio Vladi i sudjelovao u izglasavanju prijedloga Ante Ramljaka za vladinog povjerenstva, iako je znao da je sudjelovao u pisanju zakona. Treći krimen mu je, tvrdi, što nije onemogućio da članovi grupe Borg putem Ante Ramljaka dobiju poslove u savjetovanju, odnosno restrukturiranju koncerna Agrokor. Vlada je, kaže, očito zlouporabila svoja posebna prava i ovlasti tako što je neformalno odabranoj interesnoj skupini omogućila stjecanje imovine, u iznosima koje su sami određivali.
“Ako je jučer izrečeno da je jedna od odgovornosti Martine Dalić to što je sudjelovala u odabiru Ante Ramljaka kao predloženog izvanrednog povjerenika Vlade, a znala je njegovu ulogu u izradi zakona – onda je to znao Andrej Plenković. Ako se prihvati retorika da je neformalna radna skupina bila radna skupina Vlade, onda je odgovorna cijela Vlada. Ako ovo nije razlog za pozivanje kompletne Vlade na podnošenje ostavke – sad i odmah – onda ne znam što je.”
Treba li se Državno odvjetništvo uključiti u ispitivanje detalja iz priče, posebice oko Knighthead fonda. Tko donosi odluku o tome je li sve oko lex Agrokora bilo u skladu sa zakonom ili ne?
Prvo se, kaže Orešković, mora otvoriti istraga, a Uskok se očitovao da ne vidi razlog za to jer ne vidi “uzročno posljedničnu vezu između uloge grupe Borg u kreiranju zakona i koristi koju su od stupanja zakona na snagu stekli.”
Možda će se, kaže, jednog dana na temelju novih saznanja postupci pokrenuti.
Smatra da je ključ u činjenici da se skupina ljudi kojoj vlada službenim imenovanjem nije dala legitimitet, ali im je dala povlaštene informacije o privatnoj kompaniji, bez kontrole sastajala s predstavnicima financijskih institucija i servirala im povlaštene informacije na pladnju.
“Ključno pitanje je tko je i kada trgovao vrijednosim papirima u postupku kada javnost nije znala što se događa.”
“Nisu svi vjerovnici bili u ravnopravnom položaju. U povlaštenom položaju bili su oni koje je Vlada odabrala i dala im mogućnost da svojim klinentima poznanicima došapnu kada je dobar trenutak da se nešto kupi ili proda”, zaključuje Orešković.
Cijeli razgovor pogledajte u videu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
