Radnička fronta će kandidatkinju i program, koji nazivaju Demokratskim socijalizmom za 21. stoljeće (DS21), simbolično predstaviti 21. siječnja 2019.
Katarina Peović bit će kandidatkinja Radničke fronte na predstojećim predsjedničkim izborima. Doktorica znanosti i docentica na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskoga fakulteta u Rijeci i jedna od rotacijskih zastupnica Radničke fronte u Skupštini grada Zagreba poručuje da je predsjednička funkcija protokolarna i ima smisla samo ako je u službi obespravljenih.
Radnička fronta će kandidatkinju i program, koji nazivaju Demokratskim socijalizmom za 21. stoljeće (DS21), simbolično predstaviti 21. siječnja 2019.
Na izborima će, ističu, sudjelovati kako bi upozorili da društvo treba donijeti odluku želi li nastaviti skoro 30-godišnje urušavanje socijalne države, daljnju privatizaciju zdravstva i školstva, produbiti jaz između bogatih i siromašnih ili želi progresivnu ekonomsku politiku koja osigurava zaposlenost, zdravstveno osiguranje za sve, obrazovanje i stanovanje za sve, povećanje minimalne plaće, smanjivanje nejednakosti i razlike u plaćama, poboljšanje radničkih prava, pristojne mirovine i sigurnost radnog mjesta.
U intervju za Večernji list, Katarina Peović pojašnjava, među ostalim, kako bi trebalo redefinirati predsjedničku funkciju.
”Predsjednička funkcija je protokolarna i bez realnih ovlasti. Primjerice, funkcija omogućava pokretanje oružanih snaga uz supotpis predsjednika Vlade; donošenje uredbi sa zakonskom snagom – no na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis. Najviše može u vanjskoj gospodarskoj diplomaciji. A tu imamo predsjednicu koja poziva strane diplomate da pojačaju pritisak na lokalne političare kako bi “proveli nužne reforme”, što će reći provođenje interesa kapitala. Pritom se u sluganskom mentalitetu ne razlikuje od svojeg prethodnika. Upravo zbog svoje protokolarnosti i reprezentativnosti ta funkcija jedino može biti koliko-toliko smislena ako djeluje u korist radne i nezaposlene većine, umirovljenika, seljaka, obespravljenih i iseljenih. Prvi potez trebao bi biti rezanje predsjedničke plaće s 24 tisuće kuna na prosječnu plaću u Republici Hrvatskoj koja iznosi 6195 kuna neto. Predsjednica treba dijeliti sudbinu svojeg naroda, usto treba ukinuti i sav nepotreban luksuz reprezentacije koja se i tako do sada koristila za potvrdu autokolonijalizma i sramoćenje svojeg naroda. Pogledajmo, recimo, bivšeg urugvajskog predsjednika Josea “Pepea” Mujicu – koji je zbog svojeg skormnog života nazvan “najsiromašnijim predsjednikom”.
Sada ta funkcija služi samo za osiguravanje interesa elita – od angažiranja savjetnika koji su reprezentanti brutalne neoliberalne politike otpuštanja u javnom sektoru te pogodovanja privatnicima, do zaštite tajkunskih prijatelja, što logično proizlazi iz političkog horizonta sadašnje predsjednice. Također, predsjednica treba poticati ljude da politički djeluju i odlučuju o svojoj sudbini, poticati demokratski protagonizam. To je danas većini naroda onemogućeno jer veliki dio živi na granici siromaštva brinući se jedino za osnovnu egzistenciju. Na simboličan datum 21. siječnja započet ćemo ljevičarsku kampanju za predsjedničke izbore, za narod i demokratski socijalizam 21. stoljeća, redefiniciju troškova predsjedničke funkcije i usmjeravanje sredstava u socijalne svrhe”, govori Peović za Večernji list.
