Božićnu čestitku nadbiskupa zagrebačkoga kardinala Josipa Bozanića prenosimo u cijelosti:

”Dragi miljenici Božji, braćo i sestre, u domovini i inozemstvu!

1. Evanđelje božićne mise polnoćke završava ovim riječima:
»I odjednom se anđelu pridružila silna nebeska vojska hvaleći Boga i govoreći:
Slava na visinama Bogu,
A na zemlji mir ljudima,
miljenicima njegovim!«.

Hrvatska božićna pjesma: Svim na zemlji mir, veselje, u svojim prvim kiticama izvrstan je prepjev tog anđeoskog hvalospjeva nad Betlehemom.

Slava na visinama Bogu: slava, svjetlo i sjaj koji pripadaju Bogu u nebu, Isusovim rođenjem postaju prepoznatljivi i na zemlji. Bog je slavan. On, koji je sama dobrota, ljepota i istina, na Božić se na neočekivan način približio ljudima. Postao je Emanuel – Bog s nama.

Božja slava, od koje dolazi sve lijepo i dobro, ispunja čovjekovo srce divljenjem i radošću. Tko prepozna Boga, taj doživi radost. Božićna nas noć u svome otajstvu vodi do Božje slave, do Božjeg svjetla. To je dar Božića.

2. A po Božiću dokinuta je svaka udaljenost između Boga i ljudi. Zavladao je Božji mir između Boga i čovjeka. A taj Božji mir omogućuje i mir među ljudima. Čovjek koji je u miru s Bogom, u miru je i sam sa sobom, te širi mir u sredini u kojoj živi.

I u svojim božićnim čestitkama, središnje želje koje upućujemo jedni drugima jesu: mir, čestitost, radost, sreća, Božji blagoslov…
Riječ mir, hebrejski Šalom, u biblijskom je jeziku puno bogatija značenjem nego u našem jeziku. U tom poimanju mir nije samo odsutnost rata. Mir znači blagostanje, boljitak, mnoštvo dobara, kako to izražava hrvatska božićna pjesma: mir, veselje, budi polag Božje volje! To sad nebo navješćuje i glas s neba potvrđuje.

3. Dragi prijatelji, anđeoski navještaj završava božićnom objavom da su ljudi miljenici Božji. To je ključ razumijevanja Božjeg odnosa prema nama ljudima, prema svakoj ženi i muškarcu, bez razlike na našu pripadnost. Svima nam je, bili mi toga svjesni ili ne, ponuđena Božja ljubav.

Sve nas Bog dobrohotno gleda i prihvaća, jer se pojavila dobrostivost i čovjekoljublje našega Spasitelja. To je novost Božića. To je privlačnost, trajnost i univerzalnost Božića.

Mi ne bismo mogli ljubiti Boga, da On prvi nije ljubio nas. Božić je ostvarenje Božje ljubavi prema svima. Božić je očitovanje, neizmjerna objava Božjeg čovjekoljublja, kako to kaže Sveto pismo.

4. Draga sestro, dragi brate, svaka istinska ljubav ima svoj izvor u Bogu, u Božiću. Stoga Božić pripada i tebi, i meni, i svakome od nas.

Samo nakon što prihvatimo Božić, to jest Božju ljubav prema svim ljudima, jer Bog prema svima nama pristupa kao prema svojim miljenicima, moći ćemo odgovoriti na otajstvo Božića te, po uzoru na Boga, postati ljudi dobre volje.

Slaviti Božić znači odbaciti osobna nastojanja koja ne prepoznaju i odbiju Božju ljubav što prethodi svakom činu naše ljubavi.

Jednako tako potrebno je iz srca izbaciti svaku srdžbu i ljutnju, mržnju i svaku predrasudu prema drugima, pa i onima koji su mi možda zlo učinili.

Božić nas poziva da se, kao ljudi dobre volje, borimo protiv svake neprijateljske primisli u odnosu prema drugima, kako onima koji su nam blizu tako i onima koji su daleko od nas, prema slabima i prema jakima, kao i prema svakom stvoru na zemlji.
To je istinsko slavlje Božića. To je zadatak što ga trebamo započinjati svaki dan iznova, ali ne sami, nego s Božjom pomoću.

5. Dragi prijatelji, ugledajmo se na Boga koji ne gleda na naše osobne i zajedničke nevjere, propuste i pogrješke, niti čeka da mi učinimo prvi korak.

Bog je prvi došao k nama, u svome Sinu Isusu Kristu, koji se rodio u Betlehemu.

Božić je blagdan za sve ljude, za čitavo čovječanstvo. Božić je blagdan novog humanizma. Božić je blagdan dobra, koje nam dolazi od Boga, same dobrote.

Svima vam na dobro došlo porođenje Isusovo! 

Dragi Kristovi vjernici i svi ljudi dobre volje: Sretan vam Božić!”