Živite sami, nikad vas nema kod kuće, pazite na potrošnju i opet vas svakog mjeseca dočeka račun za struju od 200-tinjak kuna. Vaši susjedi, koji su stalno kod kuće, a u kućanstvu ih je pet ili više, svakog mjeseca plaćaju vama naizgled malih 500 kuna. Kako je to moguće?

Odgovor je zapravo jednostavan, a dao ga je tportalu domaći stručnjak za zaštitu potrošača, Nenad Kurtović, iz udruge Splitski potrošač.

Prva stvar na koju treba obratiti pozornost, kaže Kurtović, tarifni je model. ‘Nije isto ako je potrošač u jednotarifnom ili dvotarifnom modelu. Pretpostavimo da je mjerni uređaj ispravan, da registrira kako treba. Potom treba vidjeti jesu li oba potrošača u istom modelu”, rekao je Kurtović, dodavši da je u jednotarifnom modelu cijena kilovata nešto veća nego u dvotarifnom te da je to prvo mjesto gdje nastaju razlike u iznosu računa.

Osim toga, različiti opskrbljivači imaju različite cijene. “Što se tiče prvog elementa, tarifnog modela, razlike u cijeni penju se i do deset posto, dok se kod različitih dobavljača može uštedjeti ili potrošiti dodatnih pet posto i već smo na 15 posto razlike u cijeni”, rekao je Kurtović.

Potom, na 200 kuna mjesečnog troška struje dvadesetak kuna odlazi na paušal, koji je isti za sve kupce. Dakle, malom kupcu u postotnom iznosu paušal djeluje puno viši nego velikom kupcu koji na struju mjesečno troši 600 ili više kuna.

Ako nemate bojler na struju, kuhinjski bojler ni klima uređaj, a i rijetko kuhate na štednjaku koji troši struju, nju vam potrošiti može žarulja sa žarnom niti.

“Žarulja od sto vata, kada bi radila svaki dan 12 sati, u godinu bi potrošila 500 kuna. Samo jedna žarulja! LED žarulja iste svjetlosne moći potrošit će samo 60 kuna. To je samo jedan primjer”, kaže Kurtović te dodaje:

“Puno ljudi se pita što im troši struju, a odgovor je uglavnom elektronika koja je stalno na stand by načinu rada. To su mali potrošači, ali ih je puno i oni kumuliraju velik trošak. Televizori, pogotovo plazme, i računala velike snage mogu potrošiti nevjerojatno puno struje. Plazme imaju deklariranu snagu po pola kilovata i taj televizor ako radi nekoliko sati na dan troši i nekoliko kuna dnevno, a isto vrijedi za računala.”

Zaključno, upozorava da su veliki potrošači u kućanstvu štednjaci na struju i mali kućanski aparati poput sušila za kosu i usisavača, koji se često koriste i tako ‘nakupe’ puno kilovata. Moguće je i da sam mjerni uređaj nije ispravan, no to su, kaže Kurtović, vrlo rijetki slučajevi. Ipak, svi oni koji misle da troše daleko manje struje nego što plaćaju trebaju provjeriti ispravnost mjerila.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.