Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić ustvrdio je u četvrtak kako postoji interes za projekt LNG terminala na otoku Krku te kako je riječ o strateškom projektu koji zaslužuje da bude financiran.

Kako je izjavio novinarima uoči sjednice vlade, riječ je o strateškom državnom projektu Hrvatske koji je potreban s obzirom da daje sigurnost dobave plina za Hrvatsku u bilo kojem trenutku, neovisno o bilo kojoj krizi, a “takvih kriza je bilo u prošlosti itekako”.

U tome kontekstu, ustvrdio je Ćorić, taj projekt zaslužuje biti financiran.

Na primjedbu novinara da ne postoji interes za zakup njegovih kapaciteta, Ćorić je kazao da “za sigurnost uvijek ima interesa, vjerujte mi”.

“Ako razumijete koncept sigurnosti, onda shvaćate da za sigurnost ima interesa. Činjenica da će EU financirati ovaj projekt sa 100 milijuna eura itekako pokazuje važnost ovog projekta, prije svega za sigurnost dobave, odnosno diverzifikaciju plinskih pravaca “, ustvrdio je Ćorić.

Poručio je da interesa ima, a kako se ne može znati koja će biti cijena plina 2021., ciljne godine početka rada terminala na Krku.

Ministar financija Zdravko Marić, upitan o utjecaju projekta LNG terminala na Krku na državni proračun s obzirom da je ministar Ćorić izjavio da ako će biti potrebno da će država snositi te troškove, izjavio je da je to važan strateški projekt za Hrvatsku i energetsku situaciju te perspektive.

Napominje da je proračun za ovu godinu donesen, a stavke definirane. No, dodao je, za određene stvari i prioritete, ako se naknadno ukažu, kako je bio slučaj i prijašnjih godina, o njima treba razgovarati te procijeniti fiskalne efekte i efekte nakon toga.

“Promišljamo svaki važan strateški projekt, a mislim da ovaj to je, jer ipak govorimo o energetskoj samostalnosti i perspektivama Hrvatske”, poručio je Marić.

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar izjavio je da je za to da LNG profunkcionira kako bi postojala alternativa u opskrbi energetikom.

“Mi smo za to da LNG profunkcionira i da imamo alternative u opskrbi energetikom. Znamo bilo je kriza, znamo kako su se dizale cijene, znamo da je čak bilo i mogućnosti da nema dovoljno plina, nema dovoljno energenata i mi moramo imati alternativu uvijek”, rekao je Štromar uoči sjednice Vlade, odgovarajući na pitanja novinara.

Rekao je i da njegovo ministarstvo brine da sve bude legalno, da sve dozvole budu izdane na vrijeme i da se sve napravi na kvalitetan način. “U mojem resoru dajemo obol u tom smjeru”, kazao je.

LNG Hrvatska je za obvezujući zakup planiranih kapaciteta u prosincu lani zaprimila obvezujuće ponude od 520 milijuna prostornih metara, a pristigle su i dvije uvjetne ponude za neobvezujući zakup kapaciteta u iznosu od 300 milijuna kubika.

Ukupno je to znatno manje od 1,5 milijardi prostornih metara, koliko se procjenjuje da je minimalno potrebno za isplativost investicije u gradnju terminala.

Terminal na otoku Krku planiran je kao dio napora Europske unije da se plin uvozi iz više izvora, a ne uglavnom iz Rusije. Ciljana su tržišta su zemlje središnje i jugoistočne Europe.

Ukupni troškovi izgradnje LNG terminala na Krku s otpremnim plinovodom procjenjuju se na oko 265 milijuna eura, dok će EU u taj projekt uložiti 101,4 milijuna eura. Planirani početak operativnog rada LNG terminala je početak 2021. godine.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook| Instagram.