Sudac Mislav Kolakušić u Novom danu je komentirao najnovija događanja u Agrokoru. Pokrenuta je revizija nagodbe na Vrhovnom sudu, neki od vjerovnika su se odrekli potraživanja, a koncesije za zrcalna društva lokalni čelnici mahom odbijaju potpisati.
Saznali smo da se na Vrhovnom sudu pokreće postupak revizije drugostupanjske odluke Trgovačkog suda o nagodbi, među onima koji pokreću reviziju su neki od najvećih vjerovnika u Agrokoru poput Adrisa ili Addiko banke. Postavlja se pitanje što je sa samim procesom implementacije nagodbe. Koji je mogući pravni rezultat?
Revizija je izvanredni pravni lijek. Redovna revizija je Zakonom o izvanrednoj upravi zabranjena. Netko je želio da se u tim postupcima revizija ne može izvršiti. Izvanredna revizija je dopuštena u stečajnom zakonu koji se primjenjuje kao pomoćni zakon. Vrhovni sud može odlučiti da se revizije odbijaju, a može poništiti kompletno poništiti efekte ovakve nagodbe.
Može li se implementirati nagodba prije nego Vrhovni sud donese odluku?
Pravno se može provesti. Redovni pravni lijekovi imaju odgodni efekt, odgađaju učinak izvršenja, izvanredni pravni lijekovi kao što je izvanredna revizija ne odgađaju ništa. Uvijek se događa u praksi da svi čekaju odluku Vrhovnog suda. Ako vi nešto naplatite, proizvedete neki pravni posao, oni će biti nevažeći, morat ćete vraćati novac. U pravilu svi čekaju reviziju Vrhovnog suda. Čeka se da vidi koliko će to trajati. Vrhovni sud je zatrpan jer imamo katastrofalne propise, koji su omogućili da u predmetu od jedne lipe, temeljem revizije dođete na Vrhovni sud. Zato što su vjerovnici postavili temeljno pitanje – Je li moguće provesti postupak bez sudjelovanja vjerovnika? Nije osnovano vjerovničko vijeće koje biraju vjerovnici. Privremeno vjerovničko vijeće je osobni izbor Vladinog povjerenika. Vjerovnici nisu bili u mogućnosti sudjelovati u postupku do izglasavanja nagodbe koja je bila uzmi ili ostavi.
VEZANE VIJESTI
Prije nešto više od mjesec dana je utvrđeno da je dio vjerovnika povukao prijave tražbina u iznosu većem od milijardu kuna. Kako je moguće da su društva proglašena insolventnima, a da se sada dio tih društava povlači svoje tražbine? Znači li to da tražbine nisu bile odgovarajuće utvrđene?
…Nepostojeće tražbine su korištene kako bi se otpisivala stvarna potraživanja RH i trgovačkih društava dobavljača… Zamislite da netko povlači prijavu od nekoliko stotina milijuna kuna, što to znači? Tko bi povukao prijavu potraživanja koje postoji? Ili se radi o potraživanju koje nije postojalo, ili nije smjelo biti, a najvjerojatnije je da je tako… Veliki broj potraživanja se koristio kako bi se izglasala nagodba. Pumpala su se nepostojeća potraživanja kako bi se preglasala stvarna potraživanja. Tko bi povukao potraživanje od nekoliko stotina milijuna kuna da je istinito i zakonito utemeljeno? Ova nagodba je izglasana temeljem jamstava, a ona su nepostojeća potraživanja… Ako glavni dužnik ne plati, vi ste dužni platiti samo ratu koja je dospjela… Potraživanje je osobno potraživanje koje je dospjelo u trenutku pokretanja postupka, to jamstva nisu. Imate jedan dug i deset puta jamstvo za taj dug… Ta jamstva su uvedena u samu nagodbu.
Zrcalna društva. Da bi se implementirala nagodba koncesije moraju biti potpisane, a veliki broj načelnika to odbija. Može li se nagodba implementirati bez koncesija?
Sve je moguće, naravno da je vrijednost društava onda prvenstveno manja. U pripremi ovog zakona donesen je Zakon o koncesijama. Hrvatska javnost se zabavljala koncesijama za plaže, a jedini smisao donođenja tog zakona, jedina želja tog lobija koji su nagodbu željeli provesti, je bilo da u slučaju preustroja društva može doći do prijenosa koncesija… Što je kod koncesija najbitnije? Kada bilo tko daje koncesiju, pogotovo država, to je naša zemlja, ključna je osoba ponuđača. Kakva je to osoba koja će dobiti koncesiju, koje su karakteristike, kakvo iskustvo ima, kojom se proizvodnjom bavi. U slučaju prestanka, mora prestati i koncesija. Može doći i bilo koja teroristička organizacija, kupi tvrtku pa kupi udjele u nekom fondu, pa taj fond bude vlasnik tvrtke koja će dobiti koncesiju na naše poljoprivredno zemljište. Ne mora biti tako drastično. Može se samo raditi o koncesiji firmi koja se bavi isključivo GMO hranom. Nije dopustivo davati bianco koncesiju, to je zdravorazumski i pravno nedopustivo – produžiti koncesiju, a da ne znate kome je produžujete.
U ovom trenutku vlasnici roll-upa prodaju dug i ne zna se tko će biti vlasnici. Martina Dalić je rekla da nije bitno tko će biti budući vlasnici Agrokora.
To je stravično, ta izjava je šokantna, stravična. Nama nije bitno tko će upravljati našim poljoprivrednim zemljištem idućih pedeset do stotinu godina. Dio je u koncesijama, ali milijuni kvadrata su u vlasništvu, prenosi se vlasništvo i da to nije bitno…
Uskoro video
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook| Instagram.
