U N1 Studiju uživo gostovala je Katarina Peović, kandidatkinja Radničke fronte za predsjednicu države.
Kako vi gledate na neurednost biračkih propisa?
“Riječ je o tehnokratskom problemu, koji treba riješiti i bit će riješen. Ali to je jedna kap u moru onoga što percipiramo kao probleme ove politike. Ako ćemo iskreno, birački popisi baš onih 14 posto radno iseljenog stanovništva – pretjerano i ne brine. Imat ćemo više emigracije nego što smo imali, i ta emigracija se najmanje brine o tome. To je tehnokratski problem na kojem će svi pokušati profitirati na predstojećim izbornim ciklusima.”
VEZANA VIJEST
Kako gledate na problem iseljavanja, možemo li kroz taj problem promatrati sve probleme u Hrvatskoj?
“Nije iseljavanje jedini problem. Problem je nezaposlenost, siromaštvo – skoro 28 posto ljudi živi na granici siromaštva. Problem je u tome što je 52 posto mirovina na granici siromaštva. Problem je u blokiranima, njih preko 300 tisuća. Mene brine da će se ti problemi pokušati riješiti tehnokratskom politikom i retorikom koja kaže da su problemi tu jer smo imali nesposobne i korumpirane – ja u to ne vjerujem, mislim da je potreban sistemski zaokret.”
Što sistemski zaokret uključuje?
“Jedini pravi zaokret je onaj koji uključuje kritiku i promjenu kapitalističkog načina proizvodnje. Nije riječ o tome da smo mi korumpirana, ortačka, kapitalistička prćija na rubu Europe, nego smo mi periferija Europe. Nismo periferija Europe zato što razmišljamo izuzetno provincijalno, da tako kažem – mi smo itekako imali važnu ulogu u svjetskoj povijesti još prije par desetljeća. Mi smo na periferiji zato što se u ovim okvirima, u odnosima kapitalizma na periferiji Europe – mi nećemo moći razviti. To političari ne vole govoriti, ali mi ne možemo u tim odnosima konkurirati Njemačkoj, Nizozemskoj, Francuskoj – mi smo ovdje stješćeni na samom rubu i tako će i ostati.”
Što promjena pristupa uključuje?
“Mi smo krenuli 21. siječnja s predsjedničkom kampanjom koja je najposvećenija korjenitoj promjeni sustava prema demokratskom socijalizmu 21. stoljeća. To prije svega uključuje društveno vlasništvo, društvenu proizvodnju koju organiziraju radnici i proizvodnju koja je orijentirana stabilnom standardu, a ne orijentirana proizvodnji profita za elitu.”
Ako naglašavate da je riječ o ‘demokratskom socijalizmu’ – znači li to da postoji problem u konceptu?
“Više puta smo naglašavali – ono što demokratski socijalizam kao vizija novog društva donosi je korjenita promjena koja uči na problemima koje su pokazivali realpolitički socijalizmi. Prije svega, to je deficit demokratičnosti. Ponavljati greške iz prošlosti ne mislimo. Ali treba reći da je po svim pokazateljima takva socijalistička Hrvatska bila višestruko korisnija za svoj narod, svoje stanovništvo – brinula je za stanovanje, obrazovanje i zdravstvo, nismo imali ovakvo iseljavanje, vanjski dug nije bio tako velik. Mislim da je pravi trenutak da nakon 30 godina, skoro 30 godina, da se ponovno postavi pitanje korjenite promjene prema socijalizmu – ali demokratskom socijalizmu.”
Kako to postići – recimo na primjeru ‘tvornice radnicima’?
“Više puta smo u Hrvatskoj svjedočili situaciji u kojima su se pojedine tvornice prvo osiromašivale, onda zatvarale. I sada svjedočimo takvoj situaciji s brodogradnjom. Neprestano nam se ponavlja priča o privrednoj grani koja nam ne treba, ali se ne postavlja alternativna grana koja nam treba. Ako dozvolimo još jednu fazu, jer mi smo sad došli u još jednu fazu deindustrijalizacije – mi ćemo još više potonuti. Radnici to mogu okrenuti u svoju korist, ako ničim drugim onda svojom brojnošću.”
Zagovarate li nacionalizaciju ili novu državnu subvenciju…?
“U ovakvim uvjetima, već bi bilo dobro da država stane iza brodogradnje i da počne subvencionirati brodogradnju.”
Oni će vam reći da su dosad uzalud subvencionirali?
“To je politička odluka i politička priča – mit za narod. Svake godine je brodogradnja vraćala više novca nego što je u nju uloženo. Nigdje u svijetu brodogradnja ne uspijeva ako država ne stane iza nje – i u Kini, i u Koreji, i u Italiji. Ne može brodogradnja uspjeti ako država ne stane iza nje u trenucima nelikvidnosti, kada je potrebno, ako ništa, financirati proizvodnju. Ali to se vraća – kroz poreze, kroz radna mjesta. Mi smo sada svoje radnike napustili – preko 10.000 ljudi će završiti na cesti, to je još jedan val nezaposlenosti, osiromašenja naroda – koji će se dogoditi vrlo skoro.”
Radničku frontu se prozivalo da ste direktno uključeni u prosvjede u Uljaniku. Koliko radnici u škverovima imaju sluha za vaše ideje?
#related-news_0
“Neprestano pratimo i sudjelujemo u prosvjedima i akcijama. Naša pozicija je pozicija neutralnog promatrača. Neprestano smo u kontaktu s radnicima, podržavamo ih u svakom pogledu, i da možemo vidjeti na primjeru organizacije Stožera za obranu Uljanika kako stvari idu na bolje ako radnici krenu organizirati proteste i počnu se brinuti za proizvodnju.”
Tko su vam politički partneri, osnovana je nova platforma ‘Možemo’?
#related-news_0
“Mi na lokalnoj razini sudjelujemo s koalicijom Lijevi blok – Zagreb je NAŠ!, Nova ljevica, Za Grad – tu je i Orah, koji nije u Gradskoj skupštini. Također smo preko Šibenske deklaracije surađivali sa Srpom.”
Postoji li opcija za nacionalnu suradnju s platformom ‘Možemo’?
“Važno je da su se osnovali, rano je govoriti s kim će koalirati. Mi smo otvoreni za sve razgovore.”
Dalija Orešković?
“Stranka Start je vrlo heterogena u svojim političkim orijentacijama, rekla bih i pogubljena. Ponavlja klasične priče s SDP-om, koje ne bismo trebali ponavljati – da nema sukoba između rada i kapitala.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook| Instagram
