Zašto reforma nastave povijesti izaziva svađe u javnosti? Relativizira li se njome holokaust? Je li učenje o važnim temama poput srednjovjekovne hrvatske povijesti ili Domovinskog rata ostavljeno na izbor nastavnicima?
U HRT-ovoj emisiji Otvoreno, na ta su pitanja pokušali odgovoriti koordinatorica Stručne radne skupine za povijest Marijana Marinović, bivši član Stručne radne skupine za povijest Neven Budak, povjesničar s Filozofskog fakulteta u Zadru Mladen Ančić, povjesničar s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Goran Hutinec te ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor.
VEZANE VIJESTI
Koordinatorica Marijana Marinović kaže da su bili jako iznenađeni doradom koju su morali raditi. Dodaje da se u javnosti jako malo priča, a puno manipulira. “Skupina za povijest je morala uskladiti dokument s jedinstvenom metodologijom, a zatim i pročitati primjedbe te prijedlog iz javnog savjetovanja. Potom je trebalo vidjeti koje su primjedbe i prijedlozi opravdani te što bi trebalo ugraditi”, pojašnjava.
Potom je komentirala navode “da su relativizirali Holokaust”, navodima da se on dogodio “u ratu te u poraću”. Marinović se brani. “To je stigma koja se baca na neistomišljenike, konkurenciju i protivnike. To je nešto što je praksa u Hrvatskoj od 90-tih godina naovamo i to u visokim političkim krugovima. Podsjećam, sjetite se političara 90-tih koji su stigmatizirali protivnike nazivom “komunjare” pa su im kopali po dosjeima, doktoratima… Ovdje se ne radi o znanstvenom radu već o “uputniku” kako će učitelji i nastavnici podučavati. Tu nema falsifikata. U službenom dokumentu toga nema”, rekla je.
Neven Budak, bivši član Stručne radne skupine za povijest, tvrdi pak da je bilo napisano “Holokaust u ratu i poraću”. Ekspertnu radnu skupinu brani pak Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. “Bilo je nekoliko inačica. Skupina je radila u nerazumno bešćutnom znanstvenom roku. Oni su u dva-tri tjedna trebali doraditi ono što su neki radili dvije ili tri godine. U toj brzini i žurbi ERS je objavila inačicu koja je ispravljena, i prava je verzija poslana ministrici. Jasno piše “Holokaust, žrtve rata i poraća u Europi i svijetu””, rekao je Budak.
Budak kaže pak da postoji niz prigovora na prijedlog. Radi se o prigovorima tehničke i druge prirode. “Svi i dan danas rade sukladno volji i želji profesora. Primjerice, jedna je profesorica stavila jedan sat posvećen Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu, potom je jedan sat posvetila Bleiburgu. Ne vidim po kojem je nastavnom planu to sada moguće, ali ljudi tako rade”, smatra.
“Mi iz ovih materijala nemamo pojma što će učenici trebati znati, što će trebati svladiti. Učitelji i nastavnici, kao i profesori, žale se i na druge predmete da je u materijalima navedena samo “razina uspjeha dobar”. “Vrlo dobra” i “izvrsna razina” pojavljuju se u metodičkom priručniku, koji uopće još nije napisan”, kaže povjesničar Goran Hutinec s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Povjesničar Mladen Ančić, s Filozofskog fakulteta u Zadru, napao je Nevena Budaka govoreći da je privatizirao prijašnju reformu. Također Ančić ističe da dokument prijašnje ERS “nije bio popravljiv” pa se zato pristupilo izradi novog. “Ne možete očekivati da djeca u osnovnoj školi dobivaju tekstove iz srednjeg vijeka i da ih čitaju. Morate napraviti program da se nešto uči, a ne da se ljudi igraju i istražuju. Ovaj sadašnji dokument je popravljiv, mi smo sjeli i dali ideju što bi se dalo napraviti”, rekao je.
“Ja sam presretan da smo u ovom kurikulu obuhvatili i nacionalnu sredinu. Kada govorite o Vukovaru, mora odmah asocijacija biti na Novu Bilu i Hrvate u središnjoj Bosni. Ona prva inačica je bezlična”, smatra Ante Nazor.
U studiju je potom došlo do povišenih tonova i tenzija, a nakon što je povjesničar Hutinec javno prozvao koordinatoricu Marinović zbog relativizacije Holokausta navodeći objave u Narodnim novinama u kojima se on navodno ne spominje. “U jednoj državi koja želi provesti reformu, nećete imenovati skupinu da doradi materijale koji su došli nakon javne rasprave. Potom se ta radna skupina promjeni i radi nova…. Mislim da ovdje nema ideoloških prijepora oko sadržaja, već je problem tko je na ovome radio”, dodaje Neven Budak.
Postavljeno je i pitanje zarade na izradi kurikuluma. Govorka se da se po jednom plaća i po 120 tisuća kuna. Neven Budak kaže da mu je jedino plaćen jedan honorar za tekst koji je napisao za metodički priručnik. Radi se o tri tisuće kuna. “Plaćaju se putni troškovi nastavnika, tu su udžbenici, materijalno opremanje škola, plaćeni su oni koji dolaze pa se plaća smještaj”, iznio je podatke Goran Hutinec. “Mora se stvoriti klima u kojoj će široko zasnovana ekipa ozbiljno napraviti posao. Na brzinu nešto raditi nema smisla, vratit ćemo se u socijalističku Jugoslaviju koja je u 45 godina imala 52 “velike reforme””, zaključio je za kraj profesor Ančić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
