Računi za vodu često su najveća stavka u režijama, a ustvari ne bi trebalo biti tako. Promjenom loših navika, korištenjem štedljivih uređaja i ugradnjom regulatora potrošnje možete prepoloviti troškove
Prosječna potrošnja vode u hrvatskim kućanstvima po stanaru iznosi oko 46 kubičnih metara (4600 litara) godišnje ili 150 litara dnevno. Procjenjuje se da se mjerama sprečavanje kapanja, curenja i neracionalnog korištenja vode može uštedjeti oko 30 litara po osobi dnevno, a ugradnjom štednih regulatora (senzora) potrošnja se može smanjiti i više od 50 posto.
Za tročlano zagrebačko kućanstvo, koje za vodu prosječno plaća oko 300 kuna, to znači uštedu od 1800 kuna godišnje. Evo što sve trebate učiniti ako želite račune za vodu svesti na minimum (uštede smo izračunali na temelju cijene vode u Zagrebu).
1. Provjerite ispravnost cijevi
Ako potrošnja značajno odstupa od prosjeka, otkrijte curi li vam negdje voda zbog poroznih cijevi.
Očitajte vodomjer, dva sata nemojte koristiti vodu i nakon toga ponovno očitajte stanje. Ako vodomjer pokazuje veću potrošnju, negdje postoji pukotina.
2. Zamijenite dotrajale brtve
Među potezima koje trebate poduzeti kako biste zaustavili nepotrebnu potrošnju je i zamjena dotrajalih ventila (brtvi) zbog kojih često curi voda na slavinama.
Ako slavina kapa brzinom od jedne kapi u sekundi, dnevno se gubi oko 17 litara vode (osam kuna po slavini).
3. Koristite perilicu umjesto ručnog pranja posuđa
Možda vam zvuči nelogično, ali perilica posuđa u pravilu je bolje rješenje nego pranje posuđa na ruke, osobito u kućanstvima s dvije i više osoba. Kod ručnog pranja suđa troši se i do 80 posto više vode nego kod strojnog.
Kada perete suđe u sudoperu, ne perite ga pod tekućim mlazom. Najprije napunite sudoper i u njemu operite posuđe, a zatim ga isperite pod tekućim mlazom. Obratite pažnju i na štedljivo korištenje sredstava za pranje suđa.
Ako perete suđe u perilici, važno je da skupite dovoljno suđa da popuni perilicu.
4. Kupanje ili tuširanje?
Najviše vode potroši se prilikom kupanja i tuširanja. Nastojite što više prakticirati tuširanje jer ćete potrošiti i do 50 posto manje vode nego kupanjem u kadi.
Pritom vodite računa o dužini tuširanja (optimalno vrijeme je pet do sedam minuta) jer svaka dodatna minuta odnosi 20 do 40 litara vode.
Kada perete ruke ili zube, nastojite zatvoriti vodu prije ispiranja. Na taj način možete uštedjeti i do pet litara vode po osobi dnevno. Poanta je izbjeći situacije u kojima će voda iz slavine nekontrolirano teći.
5. Nabavite štedljivi vodokotlić
Ugradnjom štednih vodokotlića i racionalnim korištenjem mogu se uštedjeti velike količine vode. Klasični vodokotlić ispušta devet litara po ispiranju, prosječno 10 puta dnevno, što znači da ćete u 30 dana potrošiti 2700 litara pitke vode.
Ugradnjom vodokotlića s dvojnim ispustom vode potrošnju možete smanjiti za 30 posto i uštedjeti oko 15 kuna mjesečno.
Izbjegavajte lošu naviku da školjku za WC koristite za različite otpatke umjesto kante za smeće, piše Tportal.
