Veće plaće u Hrvatskoj sigurno su nužnost, no postavlja se pitanje kako do njih doći. Je li prosječna plaća od 7.500 kuna realnost ili ipak samo želja?
U emisiji “U mreži prvog” razgovaralo se ideji predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da prosječna plaća u Hrvatskoj bude 7.500 kuna. Premijer Plenković je pak poručio da se to ne može odrediti dekretom.
O ovoj su temi u “U mreži prvog” Hrvatskog radija govorili predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel, direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić te predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić.
PROČITAJTE JOŠ
“Visina plaće i uvjeti rada su apsolutno ključni za radnika koji odlučuje hoće li ostati u Hrvatskoj i ovdje osnovati obitelj ili će otići. Mislim da je plaće moguće podići, minimalna plaća od 3 tisuće kuna neto je apsolutno preniska. Hrvatska je malo iznad Bugarske”, tvrdi sindikalac Mladen Novosel dodajući da “nitko ne govori kako zadržati radnike u Hrvatskoj”.
Najnovije istraživanje o mladima kaže da je deset posto odlučilo otići čim završe školovanje, dok ih još deset posto razmišlja da odmah ode.
“Mi smo u HUP-u radili istraživanje s ljudima koji su otišli. Anketa je pokazala da oni zapravo ne vjeruju u budućnost. Ne vjeruju u obrazovanje, mirovine, ne vjeruju da će plaće biti veće…Plaća kao takva odgovorna je za otprilike dvadesetak posto onih koji su otišli. Što se nas Poslodavaca tiče, plaće rastu jer hrvatsko tržište vapi za radnom snagom”, ističe Davor Majetić iz Hrvatske udruge poslodavaca.
Majetić dodaje da ideja predsjednice da prosječna plaća bude 7.500 kuna, da se tu zapravo radi o neto iznosu, a da je zapravo to iznos od 14.000 kuna. Kaže da je takva plaća moguća, ali ne bez reformi i ne bez smanjivanja troškova države.
“U Hrvatskoj dodana vrijednost ne omogućuje dizanje plaća. Recimo da jedan konobar radi u Zagrebu pod istim uvjetima kao u Oslu. Servira isti broj kava, za isto vrijeme na istom aparatu. On će u Oslu imati 2 tisuće eura plaću, a u Hrvatskoj možda neće imati 600 ili 700 eura. Ali kava je tamo 3 eura, a ovdje je jedan euro. Također, radnik će u Europi vjerojatno proizvesti više kava nego u Hrvatskoj. Problem je u BDP-u koji Hrvatska ima, a to se tiče svih građana. Mi imamo tri puta manje nego prosjek Europe, a Slovenci imaju duplo više. Zadatak poslodavca je ukupan prihod i profit, a BDP je zadatak Vlade. Vlada mora smišljati nove gospodarske grane, a tome prethode obrazovni uvjeti, infrastruktura, porezni, tečajni itd…”, pojašnjava Ljubo Jurčić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
