Učenici bi željeli imati financijsku edukaciju kao obvezni predmet u školama te se ne osjećaju dovoljno sposobnima za samostalno sklapanje određenih financijskih proizvoda, glavne su poruke srednjoškolske debate u organizaciji HNB-a i Hrvatskog debatnog društva održane u petak.
Četvrta po redu debata, ovoga put na temu “Test financijske pismenosti kao uvjet za zaduživanje – za ili protiv?”, održana je povodom obilježavanja Svjetskog tjedna novca, a okupila je učenike iz Vukovara, Labina, Nove Gradiške, Siska i Zagreba.
Viceguverner HNB-a Bojan Fras u uvodnom govoru podsjetio je na istraživanje HNB-a i Hanfe iz 2016., koje je pokazalo da najnižu razinu financijske pismenosti, nisku razinu financijskog ponašanja i najneodgovorniji odnos prema novcu imaju oni mlađi od 19 godina.
“Stoga smatramo da ste vi oni prema kojima treba usmjeriti naše napore u vezi s financijskom edukacijom”, poručio je Fras učenicima u zgradi HNB-a.
Fras je u izjavi novinarima nakon debate ocijenio da je tema debate bila provokativna i kako joj je to bila prvenstvena svrha, kako bi dala dovoljno prostora učenicima da se iskažu u debati. Pritom smatra da je debata uspjela, s obzirom da je bio podjednak broj učenika “za”, kao i onih “protiv”.
“Najvažnija je pak poruka da su djeca bila jednoglasna oko toga da se ne osjećaju dovoljno sposobnima i dovoljno educiranima da samostalno odu u banku i traže sklapanje određenih financijskih proizvoda, kao što su krediti”, kaže Fras.
Također, ističe i da su okupljeni učenici bili gotovo jednoglasni oko toga da bi htjeli imati financijsku edukaciju, i to ne kao fakultativni već kao obvezni predmet u školama.
Na pitanje novinara je li za ili protiv uvođenja testa financijske pismenosti kao uvjeta za zaduživanje, Fras je kazao da osobno smatra da “zasada ne”, no da apsolutno treba raditi na financijskoj edukaciji.
Upitan, pak, o posljednjoj odluci Vrhovnog suda u korist onih građana koji su se kreditno zaduživali u švicarskim francima, te kako to na neki način govori da su banke odgovorne uputiti korisnika u sve ono što treba znati, Fras je kazao da nije imao prilike proučiti tu odluku, no napominje da se radi o pojedinačnom predmetu te da je pritom Vrhovni sud zauzeo stajalište da bančino ugovaranje promjenjive kamatne stope od 1. siječnja 2013. do 1.siječnja 2014., dakle u relativno izoliranom razdoblju, nije bilo valjano.
Kaže da će u HNB-u presudu pažljivo proučiti kada je dobiju kako bi vidjeli kakvi su njeni učinci, a s obzirom da nisu stranka u tom postupku, očito će je morati dobiti od nekog drugog.
Srednjoškolci u debati “za” i “protiv” uvođenju testa financijske pismenosti
Predstavnice afirmacijske skupine, zagrebačke gimnazijalke Iris Jukić Šućur i Nika Ćavar te njihov školski kolega Marko Kasun, kazali su da je njihov glavni argument i pretpostavka da bi uvođenje testa za financijsku pismenost dovelo do veće razine informiranosti građana, te bi tada donosili i racionalnije odluke kada su u pitanju financijski proizvodi poput kredita.
Smatraju i da informiraniji građani dovode do veće stabilnosti gospodarstva, budući da “ono neće biti narušeno putem prezaduženosti građana i njihovog neodgovornog raspolaganja novcem”.
Predstavnici negacijske skupine Leo Barišić, Maja Roglić i Loren Serdarević, također đaci zagrebačkih gimnazija, u izjavi Hini uoči debate su istaknuli da bi takav test bio diskriminatoran prema ljudima koji nemaju dovoljno dobra znanja iz ekonomije i financija.
“Malom čovjeku koji otvara obrt i za to diže kredit nije potrebno posjedovati “ogromna znanja” o primjerice kretanju kamatnih stopa, ili rastu i padu vrijednosti dionica i valuta”, smatraju.
Napominju da to treba biti dužnost banaka i regulatornih institucija, koje bi onda trebale upućivati građane kakve kredite uzimati, a uostalom to se danas i radi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook| Instagram
