Komemoracija na 28. obljetnicu akcije "Plitvice", tijekom koje je 31. ožujka 1991. poginuo hrvatski redarstvenik Josip Jović, počela je u nedjelju u Nacionalnom parku Plitvička jezera, a u ime Republike Hrvatske ispred spomenika prvoj žrtvi Domovinskog rata zajednički su vijenac položila izaslanstva državnog vrha.

Na komemoraciji je više od tisuću ljudi, a počast svojem suborcu i drugim žrtvama Domovinskog rata odali su i pripadnici specijalnih postrojbi, danas organiziranih u Udrugu ratnih pripadnika Antiterorističke jedinice Lučko 90, Udrugu Tigar 90/91 Rakitje, Udrugu Pripadnika posebne jedinice policije Kumrovec 90 i Udrugu prvi hrvatski redarstvenik.

Na komemoraciju su dotrčali i ultramaratonci, trkači iz udruga Specijalne jedinice policije Grom zajedno s predstavnicima MUP-a, koji su iz Karlovca krenuli jučer i protrčali skoro 90 kilometara do Plitvica, s ciljem da na svoj način, kako je istaknuo idejni začetnik ultramaratonac Nikica Vrabac, podsjete građane na pobjede, podvige, uspjehe, herojska djela i ideale pripadnika specijalne policije tijekom Domovinskog rata. U Grabovcu im se ove godine priključila i grupa trkača Atletskog kluba “Plitvice” koja je s njima otrčala posljednjih 14 kilometara rute.

Tu su i pripadnici Policijske škole “Josip Jović” i Policijske akademije, koji su biciklima u dva dana prošli 150 kilometara, zatim članovi udruga hrvatskih dragovoljaca Rab, Otočac i Senj, koji su propješačili 20 kilometara, biciklisti Udruge Tigar 90/91 Rakitje koji su se dovezli iz Rakitja, svi, kako je rekla na dočeku gostiju glasnogovornica ličko-senjske policije Maja Brozičević, da bi svi zajedno sačuvali od zaborava događaj na Plitvicama i Josipa Jovića.

Plenković: Žrtva branitelja obveza svih koji obnašaju dužnosti

“Odluka i zapovijed prvog hrvatskog predsjednika da se pokrene ova akcija, da se suzbiju oni koji su se odlučili pobuniti protiv ustavno-pravnog poretka RH i biti igla velikosrpske agresije, trenutak koji se zbio ovdje označio je što će tzv. JNA činiti na prostoru RH u danima mjesecima i godinama koji su uslijedili”, rekao je premijer Andrej Plenković.

Istaknuo je kako je upravo hrabrost Josipa Jovića i svih koji su sudjelovali u toj operaciji predstavljala krik Hrvatske za slobodu i početak stvaranja, ne samo dobro organiziranih postrojbi hrvatske policije, nego su bili i jezgra stvaranja hrvatske vojske.

“Ta žrtva svih hrvatskih branitelja koju su utkali u slobodu Hrvatske i samostalnost domovine, u njen put prema demokraciji, prosperitetu i razvoju snažna je i ključna obveza svih onih koji danas obnašaju različite dužnosti u Hrvatskoj da zajednički stvaramo uvjete za kvalitetniji život svih koji žive u Hrvatskoj”, dodao je.

Plenković je napomenuo i kako bez hrvatskih branitelja ne bi bilo države, institucija, slobode, ni članstva u EU ili NATO-u. “Stoga je pred svima nama zadaća da s puno rada, entuzijazma, poštovanja prema hrvatskim braniteljima i onima koji su dali sve za Hrvatsku, činimo sve kako bismo u društvu preokrenuli one trendove koji žele pesimizam, defetizam, malodušje i okrenuli se vrijednostima rada, postignuća, optimizma, prosperiteta i razvoja”, zaključio je premijer.

Grabar-Kitarović: Zahvalnost ne smije biti samo na riječima

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović rekla je kako je nakon pakračke bitke akcija na Plitvicama bila još jedna hrvatska pobjeda koju je izvojevela hrvatska policija, “jedina oružana sila koju smo tada imali, jezgra buduće pobjedničke hrvatske vojske”.

“Ovaj dan pamtimo i kao krvavi Uskrs je je ovdje poginuo Josip Jović, a više je branitelja ranjeno”, dodala je, zahvalivši mu na hrabrosti i ljubavi za domovinu, te žrtvu mladog života koji je dao za našu slobodu i neovisnost.

“Istodobno se sjećamo svih ranjenih suboraca, poginulih branitelja, ranjenika, invalida, nestalih, svih obitelji koje izgubile bližnje te prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana kojega si slijedio jer si mu vjerovao, kao i sav hrvatski narod i građanin koji je neovisno o vjeri i naciji volio Hrvatsku. On je tada trebao donositi teške odluke, ali je imao viziju za budućnost i mudrost za veliku povijesnu zadaću stvaranja neovisne Hrvatske, a što najvažnije, imao je puno povjerenje u svoj hrvatski narod, hrvatskog čovjeka. Bez oslonca na narod ni najbolja vizija ne može se ostvariti”, istaknula je.

Predsjednica smatra kako zahvalnost ne smije ostati samo na riječima. “Zadaća stvaranja države nije završena njenom obranom i oslobođenjem u Domovinskom ratu. Kao što je prije 28 godina jedna generacija obranila hrvatsku državu, današnji naraštaj ima jednako zahtjevnu zadaću – graditi Hrvatsku zemljom života i blagostanja”, naglasila je.

Po njezinim riječima, to je zadaća sviju, počevši od političara na vlasti i u oporbi koji su demokratski odabrani kako bi stvarali uvjete da građani imaju perspektivu dostojanstvenog života u Hrvatskoj. “To znači i izgrađivati snažnu državu u kojoj je više brojnih obiteji, zaposlenih i uspješnh poduzetnika, u kojoj se poštuje i vrednuje rad, te je više dijaloga, solidarnosti i optimizma, ukratko to znači društvo u kojem će biti više zadovoljnih ljudi”, ustvrdila je.

Smatra da je dobro, što za razliku od 1991. danas imamo saveznike u NATO savezu i partnere u EU te smo članovi s mnogih međunarodnih foruma, “no sve je to samo sredstvo da bi s više sigurnosti i samopouzdanja uspješnije gradili svoje društvo i državu”.

“Okosnica našeg obrambenog sustava moraju bit naše oružane snage, moramo ih nastaviti osnaživati i modernizirati, mi smo odgovorni za budućnost Hrvatske i uvijek se moramo ponajprije uzdati u sebe, vlastite sposobnosti i naše narodno zajedništvo”, dodala je.

“Kada je Josip Jović sa suborcima sjeo u autobus znao je kamo ide, ni on ni suborci nisu se dali zastražiti tenkovima i transporterima, krenuli su u borbu jer su vjerovali u svoje zajedništvo i smisao žrtve koju će morati podnijeti za budućnost svog naroda”, napomenula je, dodavši da je ta budućnost i naša zadaća.

“Zapreke i izazovi nisu manji nego 1991. samo su drugačije, demografsko stanje je najveće među njima i moramo mu se još više posvetiti, i taj i sve druge izazove možemo svladati ako znamo kamo i zašto idemo i ako idemo zajedno. Čvrsto vjerujem da je ključ budućnosti u narodnom zajedništvu”, naglasila je predsjednica.

Jović je poginuo u akciji hrvatske policije nakon što su srpski pobunjenici, pripadnici tzv. SAO Krajine okupirali Nacionalni park Plitvice i blokirali državnu cestu D1, koja spaja sjever i jug zemlje.U akciji su sudjelovali pripadnici Jedinice za posebne namjene Rakitje, čiji je Jović bio pripadnik te pripadnici Antiterorističke jedinice Lučko.

U rano jutro, na Uskrs, 31. ožujka 1991., po čemu je događaj zapamćen i kao “Krvavi Uskrs”, pripadnici MUP-a krenuli su prema hotelu Jezero, a pobunjeni Srbi postavili su barikade i zapucali na njih iz zasjede, na glavnoj prometnici kod zgrade pošte, nedaleko od hotela u neposrednoj blizini ulaza u NP Plitvička jezera.

U autobus s redarstvenicima uletjela je tromblonska mina koja nije eksplodirala jer nije bio izvučen osigurač. Specijalci su istrčali iz autobusa i drugih vozila u koloni te polijegali uz cestu. Uslijedio je višesatni obračun po dubokom snijegu s više ranjenih. Proboj hrvatske policije otežavala je gusta magla i snijeg. Poginuo je 22-godišnji Jović, a devet policajaca je ranjeno.

Prema policijskim izvješćima nakon uspješno provedene akcije Plitvice, kojom je zapovijedao Marko Lukić, uhićeno je 29 srpskih ekstremista, a 18 ih je kazneno prijavljeno zbog oružane pobune. Među njima bio je i naoružani Goran Hadžić, član Glavnog odbora SDS-a i Borivoje Savić, tajnik Izvršnog odbora SDS-a Vukovara.

Unatoč pobjedi i činjenici da se MUP vratio u tamošnju policijsku postaju hrvatska se strana kasnije ipak morala povući, pa su Plitvice sve do oslobodilačke Vojno-redarstvene akcije “Oluja” u kolovozu 1995. ostale djelom samoproglašene paradržave Republike SAO Krajine.

Josip Jović posmrtno je promaknut u čin bojnika i odlikovan visokim državnim odličjima, među kojima i Redom Nikole Šubića Zrinskog, koji se dodjeljuje za junački čin u ratu, izravnoj ratnoj opasnosti ili iznimnim okolnostima u miru.

U MUP-u ističu kako u novijoj povijesti nije poznato da je “igdje u svijetu policija odigrala tako značajnu ulogu u stvaranju i obrani svoje države kao što je to učinila hrvatska policija”.

Uz spomenik Josipu Joviću, nakon intoniranja himne vijenac su osim obitelj Jović, položili hrvatska predsjednica Kolinda Grabar- Kitarović, predsjednik Vlade Andrej Plenković, saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Anđelko Stričak, ministri Davor Božinović, Tomo Medved i Damir Krstičević, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov, glavni ravnatelj policije Nikola Milina, suborci predvođeni svojim zapovjednikom generalom zbora Josipom Lucićem te predstavnici više braniteljskih udruga.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.