Ministar financija Zdravko Marić jedan je od članova Vlade koji su sudjelovali na Nacionalnom susretu nezavisnih u organizaciji Udruge nezavisnih koja okuplja nezavisne gradonačelnike, načelnike i vijećnike.
S ministrom Marićem razgovarala je reporterka N1 Matea Dominiković.
Tema današnjeg nacionalnog susreta je kulturna baština u funkciji razvoja turizma pa evo, što je deugoročno zdravije, profitabilnije – turizam ili brodogradnja?
“Imali smo u jednom predivnom zdanju u Hrvatskom zagorju jedan dobar panel, raspravu, najviše smo se doticali turizma i kulturne baštine te kako spojiti te dijelove. U turizmu sigurno ima potencijala za još više, i kao grane koja okuplja druge gospodarske grane. Moj odgovor je da trebamo trebamo brinuti i skrbiti o svim industrijama koje imaju svoj potencijal.”
Neki dan je u predstečaj otišao Brodotrogir, je li to smjer u kojem ide brodogradnja?
“Da se ne bi stekao krivi dojam da ja osobno ili Ministar financija ima nešto protiv ove ili one grane. Godinama se jako puno novca poreznih obveznika ulagalo u brodogradnju, ali brojke, stvarnost, a isto tako i perspektiva otkrivaju jednu drugu sliku. Nemamo ništa protiv bilo koje gospodarske grane, ali treba uzimati u obzir cijelu, širu sliku. Model rasta i razvoja koji će se isključivo bazirati na dotacijama poreznih obvenika s nejasnom budućnošću i puno dubioza nije nešto čemu možemo dati potvrdan odgovor. Uloga države je da stvara uvjete poslovanja, da ih olakšava, da poboljšava uvjete jer će se to na kraju svima vratiti.”
Vlada je odbila ponuđeni plan restrukturiranja Uljanika, a jučer je ministar gospodarstva ponovno spominjao mogućnost da za Jadroliniju brodove grade Uljanik i/ili 3. maj. Je li moguće u dogovoru izuzeti Jadroliniju iz postupka javne nabave, bi li to dugoročno moglo spasiti brodogradnju?
“Teško mi je išta reći u ovom trenutku. Ja sam rekao već neki dan da nije to toliko nova ideja, i prije se o tome pričalo. No u isto vrijeme Jadrolinija kao kompanija, i nju treba gledati. Naručuje brodove, treba brodove u svojoj floti, ali isto tako gleda da naruči brodove po najpovoljnijoj ekonomskoj cijeni. Pitanje je je li takvo nešto moguće ostvariti. Ulazimo u sferu koja ima puno detalja i aspekata koje treba uzeti u obzir. Ne mogu u ovom trenutku dati decidiran odgovor.”
Znači nema sukoba između vas i ministra Horvata?
“Nema sukoba između mene i bilo kojeg ministra. Rekao sam neki dan da dobro surađujemo. Normlno da nemamo u svemu ista razmišljanja.”
Smatrate li da bi netko od političara trebao kazneno odgovarati za katastrofalne strateške odluke kojima su milijarde kuna poreznih obveznika bačene u vjetar?
“Ja vam definitivno nisam onaj koji može progovarati o bilo kakvoj odgovornosti, postoje institucije koje se bave time. Iz perspektive Ministarstva financija, na svaku informaciju, podatak koji smo dobili gdje smo vidjeli da postoje neke dubioze, jasno smo progovarali. Od početka smo prema javnosti imali jasan stav. Oni koji se bave analitikom, zašto je netko i kako odobravao ta jamstva i zašto se nisu gradili brodovi koji su se trebali, trebaju raditi svoj posao.”
Bi li Vlada na isti način spašavala primjerice Infobip, jednu od najvećih hrvatskih informatičkih firmi?
“Stalno dolazimo u nesrazmjer propulzivne, potentne industrije i kojekakvih nasljeđa. Mi ne tražimo nikakvu izliku kao Vlada. Svjesni smo da se moramo baviti s jednima i drugima.”
Dug zdravstva iznosi preko sedam milijardi kuna, u protekle dvije godine već je uplaćeno 1,8 milijardi. Postoji li u proračunu prostora da se podmiri još duga?
“2017. smo unutar Ministarstva financija zauzeli jasan stav, a to je da sve ono što je pronađeno u smislu ušteda usmjerimo u saniranje zdravstva. I uspjeli smo, neki su dugovi smanjeni, bez povećanja javnog duga. Sličnu stvar, iako ne u tolikom iznosu, učinili smo i 2018. U trećem krugu porezne reforme jasno smo predložili, a Sabor izglasao, da se Zakonom o doprinosu ukinu dva doprinosa, a da se poveća izdavanje za zdravstveno osiguranje.
Sad smo opet u situaciji da se traže dodatna sredstva. Mi smo na neki način vrlo jasno komunicirali i dali jasan doprinos s prihodne strane, stav je da se moraju napraviti neke stvari i na troškovnoj strani. Moramo nešto učiniti da se dug dalje ne gomila, da ga krenemo smanjivati.
Imamo kontinuirani dijalog po pitanju zdravstva. S jedne strane imamo zadovoljavajuću razinu usluge, koja je praktički dostupna gotovo u potpunosti. Kad se uspoređujemo s drugim zemljama ja bih rekao da smo sigurno na samom vrhu po pitanju raspoloživosti i dostupnosti tih usluga. Imamo sjajne ljude u zdravstvenom sustavu. Ali s druge strane definitivno imamo zdravstveni sustav koji financijski, fisklano nije u potpunosti održiv.”
Smatrate li da na čelu Ministarsva zdravstva treba prije svega biti financijaš, menadžer, a ne isključivo liječnik?
“Mislim da je predsjednik Vlade najbolje složio nas kao pojedince. U svakom slučaju mogu reći načelno, ono što je meni kao ekonomistu važno da u svakom ministarstvu, naravno ne samo ministri, budu i ljudi koji imaju i takvu naobrazbu. Mislim da smo na polju javnih financija, kao Vlada, napravili možda i najveći iskorak.”
Vidite li se dugoročno u ovoj Vladi ili pak imate neke druge planove?
“Nemam nikakve planove u ovom trenutku.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
