Promidžba na društvenim mrežama za političke stranke nije zakonski regulirana, a pravilnik bi trebao doći nakon europskih izbora. Do tada, svaka stranka može raditi praktički što hoće. Neregulirano područje oglašavanja na društvenim mrežama iznenadilo je i sindikate okupljene oko incijative "67 je previše"
Od danas aktualna referendumska inicijativa “67 je previše” svoje aktivnosti nije usmjerila samo na ulice već i društvene mreže. Jednako je sa strankama i listama koje se natječu na izborima za Europski parlament. Zakona koji bi definirao izbornu promidžbu na Facebooku, Twitteru i ostalim mrežama nema, a pravilnik se i dalje piše.
Dok nema pravila stranke se mogu oglašavati bez jasnog navođenja troškova, sadržaj mogu plasirati prema kome i na koji god način žele, pa i objavljivati lažne vijesti koje stižu do velikog broja korisnika.
Sindikati ne znaju trebaju li troškove oglašavanja na društvenim mrežama prijaviti u financijskom izvješću. A ne znaju jer nedavno doneseni Zakon o izbornoj promidžbi i referendumu to ne regulira.
“Mi za svaki slučaj radimo sve, mi se praktički okrećemo prema svemu. Znate kako se kaže – koga je zmija grizla, taj se i guštera boji”, kaže Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Ministarstvo financija piše pravilnik za taj problem, ali kada se donese neće se odnositi ni na ovaj referendum niti europske izbore. Pravilnik je bio u e-savjetovanju i traži da se navedu naziv društvene mreže, agenciju koja radi za stranku, broj klikova i koliko je koštalo. I to nije dovoljno, kažu u Gongu, jer nije jasno gdje se točno i prema kome oglašavanje plasira.
“Minimalno bi bilo obvezati oglašivače da navedu stranicu na koju je oglas plasiran. Da li je to stranica stranke, podružnice stranke, stranica kandidata, tu bi već dobili malo više informacija nego što se trenutnim prijedlogom nudi”, ističe Melisa Skender iz GONG-a.
DIP je prvotno na problem netransparentnog oglašavanja rekao da društvene mreže nisu medij pa troškove ne treba zasebno prikazivati. Ipak su se predomislili i traže navođenje troškova takve izborne promidžbe. U stranci koja ne žuri s regulacijom kažu da će sve raditi transparentno.
“Imamo svoje ljude, direktore kampanja koji se bave time. Vjerujem da sve što će biti, da sve što radimo na društvenim mrežama da bude što transparentnije, da ćemo to i učiniti”, uvjerava Karlo Ressler, nositelj liste HDZ-a na izborima za Europski parlament
Društvene mreže važne su svim strankama, ali veći utjecaj imaju za manje i novije stranke, nego tradicionalne, kaže stručnjakinja za društvene mreže. Koliko su utjecajni pokazali su američki izbori i pobjeda Donalda Trumpa.
“Korisnici najčešće reagiraju na senzacionalistički sadržaj, kad je nešto bombastično. Taj sadržaj ne znači da je nužno kvalitetan ni da su činjenice nužno provjerene”, pojašnjava Mia Biberović iz Netokracije.
Plasiranje lažnih vijesti na društvenim mrežama u kampanji također se ne definira predloženim pravilnikom. Ili pak usmjeravanje pojedinih Facebook stranica u političko difamiranje, što je tvrdi Jutarnji list, HDZ radio tijekom kampanje Kolinde Grabar Kitarović. U Facebooku su stoga, uoči europskih izbora, doseg dezinformacija odlučili smanjiti za 80 posto. U Hrvatskoj će to raditi u suradnji s Faktografom.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
