Mladi rumunjski ris u tri sekunde nestao u gustoj goranskoj šumi

Vijesti 04. svi 201916:58 > 17:03
Pixabay (ilustracija)

Svega su tri sekunde trebale mladom četverogodišnjem rumunjskom risu nazvanom Doru da iz drvenog sanduka u kojem je dopremljen do livade Lazac u šumi iznad Gerova, munjevito otrči prema stotinjak metara gustoj goranskoj šumi.

Ta će mu šuma, nadaju se svi ljubitelji prirode, biti pravi dom u kojem će ne samo naći sve potrebno za preživljavanje, već i osigurati brojno potomstvo zbog čega je iz Karpatskog gorja i prebačen u Dinaride, konkretno u Gorski kotar, piše Novi list.

Doru je prvi od četiri rumunjska risa čijim će se ispuštanjem u divljinu pokušati poboljšati genetsko stanje postojeće, pomalo već i ugrožene, polulacije risa u Hrvatskoj i Sloveniji.

Doru, što u prijevodu s rumunjskog znači Potreban, zaista je potreban u procesu obnove ove lijepe životinjske vrste u Hrvatskoj.

Doru je pušten na predjelu Šegine Nacionalnog parka Risnjak u sklopu projekta kojem je cilj povećanje broja tih najvećih europskih mačaka na području Gorskog kotara.

Riječ je o velikom međunarodnom projektu LIFE Lynx kojeg sufinancira Europska komisija. U prvoj fazi su pomoću fotozamki i prikupljanjem uzoraka utvrđena područja na kojima je najbolje pustiti nove risove. Nakon toga su posebnim zamkama početkom ožujka uhvaćena dva risa u Rumunjskoj, od kojih je jedan, imena Goru otpremljen u Sloveniju, a drugi, Doru u Hrvatsku. Doru ima oko četiri godine i 21 kilogram.

U sljedećih pet godina će se u šume Hrvatske i Slovenije naseliti 14 risova uhvaćenih na području Slovačke i Rumunjske.

Time se namjerava genetski osvježiti ovdašnja populacija, jer su sve jedinke u Sloveniji i Hrvatskoj potomci šestero risova iz Slovačke koje su slovenski lovci naselili na području Kočevja 1973. godine.

Autohtoni risovi su ovdje istrebljeni početkom 20. stoljeća zbog prekomjernog lova, fragmentacije staništa i nestanka plijena. Kako se tu risovi međusobno razmnožavaju unutar iste populacije srodnika, nastaju genetske anomalije koje ugrožavaju opstanak pa je nužno bilo dovesti nove životinje.

U projekt u Hrvatskoj su uključeni Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Veleučilište u Karlovcu i udruga Biom, uz podršku Javne ustanova Priroda te Nacionalnog parka Risnjak.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.