Sve manje Hrvata na bolovanju: Tko najviše izostaje s posla?

Vijesti 06. tra 201509:38 > 09:42
Freeimages/Jyn Meyer

Prema izvješću Upravnog vijeća HZZO-a, izdatci za privremenu nesposobnost za rad u 2014. godini u cijeloj Hrvatskoj manji su za 69 milijuna kuna ili za 6,93 posto nego prethodne godine.

Posljedica je to činjenice da je stopa privremene nesposobnosti za rad smanjena u godinu dana na 2,76 posto, dok je u prethodnoj godini iznosila 2,85 posto. Koliko je to kada se prenese u dana bolovanja govori podatak da je riječ o 478.930 dana privremene nesposobnosti za rad manje.

U 2014. godini HZZO je proveo 4973 kontrole pri ugovornim partnerima. U 62 posto njih nisu utvrđene nepravilnosti, dok je za 606 bolovanja izrečena opomena, za 776 opomena s naplatom štete, a za 378 opomena s novčanom kaznom te 95 opomena s novčanom kaznom i naplatom štete. U 10 slučajeva HZZO je izrekao opomenu pred raskid ugovora, a pokrenut je i jedan postupak za raskid ugovora, piše Glas Slavonije.

Istovremeno, usporedni podatci za stopu privremene nesposobnosti za rad na području Regionalnog ureda HZZO-a u Osijeku u 2012. godini iznosili su 2,87 posto, zatim u 2013. godini 2,62 posto, a u 2014. godini 2,52 posto. To pokazuje da stopa bolovanja na osječkom području također opada već treću godinu zaredom.

Tako je 2014. prosječno dnevno privremeno nesposobno za rad ili spriječeno za rad bilo 2309 osiguranika. Pokazatelji ukupne stope privremene nesposobnosti za rad u Hrvatskoj pokazuju kako je Osijek konstantno ispod hrvatskog prosjeka.

Najveća stopa privremene nesposobnosti za rad u 2014. godini zabilježena je na području regionalnog ureda Zagreb 3,10 posto, a najmanja na području Virovitice i iznosi 2,14 posto. Regionalni ured Osijek u 2014. godini bilježi stopu privremene nesposobnosti za rad od 2,52, odnosno između 20 regionalnih i područnih službi HZZO-a, Regionalni ured Osijek je na 11. mjestu prema visini stope privremena nesposobnost za rad.

Prema međunarodnoj klasifikaciji bolesti, u 2014. godini na području Regionalnog ureda Osijek najčešće se obolijevalo od bolesti mišićnog koštanog sustava, a slijede novotvorine in situ i dobroćudne novotvorine nepoznate prirode te bolesti cirkulacijskog sustava.

Privremena nesposobnost za rad najčešće je bila kod radnika u djelatnostima prerađivačke industrije, zatim djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, te trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala.

Prošle godine kontrolori Regionalnog ureda Osijek obavili su 39 kontrola privremene nesposobnosti za rad od čega se devet odnosi na kontrole visoke stope privremene nesposobnosti za rad, a istovremeno je obavljeno i 111 kontrola privremene nesposobnosti za rad na zahtjev poslodavca.