Pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Igor Čižmek ocijenio je u srijedu da u zaštiti okoliša ima još puno posla, o čemu govori i zadnje alarmantno izvješće UN-a o razmjerima pada biološke raznolikosti.
Čižmek je, kao izaslanik predsjednika Vlade, u srijedu sudjelovao na međunarodnoj konferenciji “Zaštita okoliša i održivi razvoj” koju su na Svjetski dan zaštite okoliša organizirali Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld i Međimursko veleučilište u Čakovcu.
“Svjetski dan zaštite okoliša je ujedno prilika sagledati izazove s kojima se suočavamo u postizanju ciljeva zaštite okoliša koje smo deklarativno postavili na međunarodnoj razini, na regionalnoj razini Europske unije i nacionalnoj kroz razno-razne rezolucije, strategije, akcijske planove, direktive, zakone. No, da je puno posla pred nama, da nismo baš previše postigli govori i zadnje alarmantno izvješće Ujedinjenih naroda o razmjerima pada biološke raznolikosti na Zemlji, uključujući i more. O lošem stanju govore i druga izvješća, primjerice globalno izvješće o stanju okoliša koje pokazuje degradaciju okoliša da se ono i dalje nastavlja, da se rusursi troše nemilice, da se gomila otpad, onečišćuju zrak i voda. A zadnje informacije o onečišćenju mora plastikom su uistinu zabrinjavajuće”, istaknuo je Čižmek.
Kazao je kako situaciju dodatno kompliciraju i klimatske promjene jer se emitiraju prevelike količine stakleničkih plinova, dolazi do porasta atmosferske temperature koje definitivno uzrokuju akutne, a i trajne štete po okoliš. Stoga, poručio je Čižmek, moramo biti svjesni da o zdravlju eko sustava i okoliša ovisi i naše zdravlje i potencijal našeg gospodarstva i poljoprivrede. Zato je, istaknuo je, koncept održivog razvoja vrlo bitno, više nego ikad, ugraditi u sve naše politike i djelovanja, ne samo kroz Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, nego doslovce u sve.
VEZANE VIJESTI
“Dakle, svi autoriteti za okoliš i klimu šalju apele – svijet treba promjene, svijet treba transformaciju, treba promjenu u načinu vođenja politike, dakle promjenu paradigme, načina na koji se upravlja na svim razinama vlasti. Naravno, to podrazumijeva i temeljne promjene svih nas”, poručio je. Kazao je i kako je spoznaja o potrebi zajedničkog djelovanja dovela države svijeta do upostave konsenzusa o ciljevima održivog razvoja.
Na konferenciji su sudjelovali i bivši ministri zaštite okoliša Božo Kovačević, Mihael Zmajlović i Mirela Holy.
Holy: Održivi razvoj mora biti u ‘mainstreamu’
Holy je rekla kako joj je od početka mandata bilo ključno “nerazumijevanje koncepta održivog razvoja”, jer se održivi razvoj u pravilu u hrvatskoj javnosti ili svodio samo na zaštitu okoliša ili na gospodarski razvoj. “Jako često u razgovorima o održivom razvoju se u potpunosti zanemaruje ona komponenta socijalne pravde, socijalne ravnoteže u društvu, a ni jedno društvo ustvari ne može biti održivo ukoliko nema ta tri stupa održivog razvoja međusobno uravnotežena, isprepletena i u nekakvom balansu”, ustvrdila je Holy. Kazale je da to, naravno, nije nimalo jednostavan zadatak.
Kaže da joj smeta i kada se, primjerice, u Strategiji razvoja turizma koja vrijedi do 2020. godine navodi “zeleni turizam” ili održivi turizam, kao jedan poseban vid turizma koji se treba razvijati. “I to je potpuno pogrešan koncept. Zato što održivi razvoj mora biti u ‘mainstreamu'”, ističe Holy. “To se odnosi i na, primjerice, održivu modu. I sve dok svi ne prigrle koncept održivog razvoja, kao glavni koncept, a ne kao jedan od koncepata koji će se paralalno razvijati, malo u održivoj poljoprivredi, malo u održivom turizmu – neće biti nikakve značajne promjene”, poručila je Holy.
Njen nasljednik, Mihael Zmajlović rekao je kako je njegov mandat bio vrlo dinamičan po pitanju zakonodavne aktivnosti te istaknuo kako su tada doneseni novi, krovni zakoni koji regulira to područje – Zakon o održivom gospodarenju otpadom, Zakon o zaštiti okoliša i Zakon o zaštiti prirode. Vrlo dobra odluka je, kaže, i kada se njegova prethodnica Mirela Holy izborila da zaštita okoliša bude u posebnom ministarstvu, jer je to dalo dodatan naglasak na problematiku, no, na žalost, kaže Zmajlović, to nije bilo dovoljno.
Stoga se založio da na razini potpredsjednika Vlade bude osoba koja je zadužena za pitanje održivog razvoja općenito, jer se u suprotnom, događa da se zaštita okoliša i održivi razvoj doživljavaju kao “jedan ukras, kao dekor”.
Božo Kovačević je upozorio kako je ideja o trgovini prava na emisije štetnih plinova bila najeklatantniji primjer iznevjeravanja ciljeva održivog razvoja. Objasnio je kako se radilo o tome da šume apsorbiraju ugljični dioksid iz zraka, a nerazvijene zemlje imaju više šuma od razvijenih. “Ideja je da će industrijski razvijene zemlje platiti pravo na emisije nerazvijenoj zemlji koja ima veliku količinu šuma i ta nerazvijena zemlja neće moći iskoristiti sve emisije koje joj Kyoto protokol dopušta, a razvijena zemlja će unatoč tome što je već pridonijela uništavanju okoliša, imati pravo na povećane emisije”, kazao je Kovačević.
Uvodni govor u prvi panel konferencije održala je i veleposlanica Kraljevine Švedske u Republici Hrvatskoj Diana Helen Madunić, a u sklopu prvoga panela govorio je i predsjednik Generalne skupštine UN-a od 2007. do 2008 Srđan Kerim. Konferencija je održana u Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter| Facebook | Instagram.
