Zastara od sutra: Zbog kredita u Francima tužbe i nakon 13. lipnja

Tko danas do ponoći tuži banku, može tražiti povrat preplaćene kamate od dana kad je podigao kredit - nakon isteka roka moći će ga tražiti samo za posljednjih pet godina. U Zagrebu je do srijede tužbu podnijelo 5300 potrošača.

Sutra nastupa zastara za potraživanje preplaćene kamate za kredite podignute u švicarskim francima. No tko ne podnese odmah tužbu, moći će to učiniti i kasnije, ali vrijedit će kraći zastarni rok za preplaćenu kamatu.

Na to je upozorio Denis Smajo, suradnik Udruge Potrošač, koja je podignula kolektivnu tužbu za kredite u švicarskim francima. Smajo napominje da u kasnijim tužbama neće vrijediti produljeni rok zastare koji su dobili zahvaljujući kolektivnoj tužbi, piše 24sata.

“Tko u četvrtak do ponoći podnese tužbu, za njega nema praktički zastare u potraživanju preplaćenih kamata. Ako potrošač koji je podignuo kredit u švicarskim francima 2007. do sutra podnese tužbu, može tražiti da mu banka vrati preplaćene kamate od prvog dana podizanja kredita. Ali ako netko tužbu podnese prekosutra ili kasnije, za njega vrijedi opći rok zastare od pet godina”, objašnjava Smajo.

To znači da će potrošač moći tražiti povrat samo kamata koje je preplatio u posljednjih pet godina, a ne od trenutka podizanja kredita.

Iako nam je Ministarstvo pravosuđa odgovorilo da je do prvih pet dana lipnja tužbu podnijelo 2466 ljudi, iz Općinskog građanskog suda u Zagrebu potvrdili su kako su do srijede primili 5266 novih tužbi u kojima se tuže banke. Doduše, odgovorili su nam kako ne mogu sa sigurnošću reći da se radi baš o tužbama zbog kredita u švicarskim francima, ali vjerojatno jesu. Ipak, sa suda su potvrdili da im u velikom broju pristiže još novih tužbu. Iz Udruge Franak odgovaraju i kako su u kontaktu s odvjetnicima koji su sami predali oko 8000 tužbi.

“Tko još sutra podnese tužbu, može tražiti i povrat novca za to što mu je banka eventualno naplatila izdavanje dokumentacije koja je potrebna za tužbu”, pojašnjava saborski zastupnik Goran Aleksić.

Kaže kako je jedna banka odbijala izdati dokumente klijentici pa joj je Agencija za zaštitu podataka (AZOP) naložila da to učini.

“U odluci AZOP-a stoji i da banka ne smije naplatiti izdavanje dokumenata pa to vrijedi i za sve ostale banke. Dobili smo informacije da su neke naplaćivale dokumentaciju i po nekoliko stotina kuna. Tužbom se može tražiti i taj novac “, kaže Aleksić.

Bilo je slučajeva da su banke s time odugovlačile ili nisu slale potpunu dokumentaciju. Ali Aleksić kaže da se tužba može do sutra podnijeti i ako netko nema svu dokumentaciju.

“Potrošač može podnijeti stupnjevitu tužbu bez izračuna pretplate. U tom slučaju izračun će se raditi tijekom suđenja, kad sud zatraži od banke dokumentaciju”, kaže Aleksić.

Ipak, zagrebačka odvjetnica Nicole Kwiatkowski upozorava da je pitanje kako će sudovi reagirati i hoće li to uvažiti.

“Moguće da se podnese i tužba bez ikakvog izračuna ako netko nije dobio dokumentaciju. Ali onda treba i dokazati da je netko nije mogao dobiti. Upozorila je na mogućnost da se tijekom suđenja utvrdi kako je netko platio više kamata nego što je tražio tužbom. Ali tad neće moći dobiti taj viši iznos, nego samo ono što je tražio”, upozorava odvjetnica Kwiatkowski.

Denis Smajo potvrđuje kako će puno odvjetnika podići stupnjevite tužbe i zato što mnogi sudski vještaci nisu mogli pripremiti sve izračune preplaćenih iznosa. Ali tvrdi da to nije problem jer kod stupnjevitih tužbi odvjetnik potrošača smije uređivati tužbu sve do pripremnog ročišta. U praksi, to je dodatnih nekoliko mjeseci.

Uz utjecaj kolektivne tužbe za zastarni rok na preplaćene kamate, postoji i kolektivna tužba za preplatu tečaja. Tu je rok zastare 2023.

Podsjetimo, potrošači su dizali kredite i tvrde da pritom nisu bili upoznati s visokim rizicima jačanja franka. Kad je franak ojačao, anuiteti su im podivljali i drastično narasli, baš kao i glavnica. Tužbama traže da im se vrati razlika u tečaju pod kojim su podigli kredite i onoga što su kasnije plaćali kad je franak ojačao. Sve do 2023. mogu tražiti da im se vrati iznos preplaćen zbog promjene tečaja od početka kredita do danas.

Nakon toga će se također primjenjivati zastara i moći će se podizati tužba samo za preplatu zbog tečaja posljednjih pet godina od tužbe.

Uspjeh tužbi potrošača ovisi i o Vrhovnom sudu. Naime, banke su zatražile reviziju za dio kolektivne presude o ništetnosti valutne klauzule u švicarskim francima. Sud treba presuditi jesu li valutne klauzule ništetne ili ne. Presuda se očekuje do kraja srpnja, a konačni ishod tog dijela kolektivne tužbe utjecat će na sve privatne tužbe.

“Iako vrlo mali, još postoji rizik za podnošenje tužbi građana za preplatu tečaja. Presude su u sudskoj praksi većinom na strani potrošača, ali još postoje i neke negativne”, rekao je Smajo.

Sporno je i pitanje kredita u švicarskim francima koje su potrošači konvertirali u eure.

Nedavno je donesen pravorijek da takvi građani imaju pravo na tužbu i mogu tražiti povrat preplate. Ali još se ne zna kako će se gledati efekt konverzije, kako će se računati preplata ili manjak u konverziji, te treba li tužiti samo razdoblje prije konverzije ili i za ono poslije nje.

“Kad to sudovi razriješe i ako Vrhovni sud odbaci zahtjeve banaka za revizijom te odluči da nema zastare kod ništetnih odredbi u ugovorima, svih 125.000 potrošača moći će tražiti povrat preplate tečajne razlike i preplate kamate”, kaže Denis Smajo.

Zastare potraživanja za preplatu tečaja i kamate ne vrijedi od sutra za Sberbanku jer o tome još nije donesena presuda.