Bivši ministar uprave Lovro Kuščević radio je s 20 off-shore tvrtki osnovanih u karipskim državicma te na Malti, a općina Nerežišće, kojoj je bio na čelu, izmijenila je prostorni plan za gradnju tzv. Brač Medical Cityja, a da nije provjerila investitore, piše u srijedu Večernji list, a prenosi Hina.

Oglasili su se iz Croatian Land Holdingsa, društva u vlasništvu BMC-a:

“Obzirom na mnogobrojne medijske članke objavljene u posljednjih nekoliko dana, kojima se u negativnom i senzacionalističkom kontekstu spominje projekt „Brač Medical City“, društvo Croatian Land Holdings Plc, društva u njegovom vlasništvu sa sjedištem u Malti i Republici Hrvatskoj, kao i ukupne poslovne aktivnosti grupacije Croatian Land Holdings u Republici Hrvatskoj, sve to bez da nas je osim u jednom slučaju itko kontaktirao i pokušao provjeriti točnost navoda prije negoli su objavljeni, držimo potrebnim istaknuti činjenice kako slijedi:
~ 1 ~
Croatian Land Holdings, kako i sam naziv sugerira, predstavlja korporativno udruživanje međunarodnih investitora, u svrhu kupnje zemljišta u Republici Hrvatskoj, prvenstveno u Dalmaciji odnosno na dalmatinskim otocima, s ciljem razvijanja nekretninskih projekata.
Struktura grupacije Croatian Land Holdings, od svojih početaka u 2004. godini do 2015. godine, bila je disperzirana radi prilagođavanja širokom krugu investitora, kao i zbog strategije da se za svaki planirani projekt osniva odvojeno društvo (special purpose vehicle; SPV) unutar Croatian Land Holdings grupacije, kojim naravno upravlja Croatian Land Holdings.

Počevši od 2015. godine, poslovanje grupacije Croatian Land Holdings je restrukturirano tako da je krovnim nositeljem cjelokupnog poslovanja grupacije postalo društvo Croatian Land Holdings Plc. Restrukturiranje grupacije je izvršeno radi smanjenja troškova administracije i troškova upravljanja samom grupacijom i aktivnim projektima.

Croatian Land Holdings Plc (dalje u tekstu: CLH) je dioničko društvo osnovano 2006. godine, sa sjedištem na Malti s ciljem investiranja u projekte razvoja nekretnina u Republici Hrvatskoj. Dioničari CLH u ovom trenutku su četrdeset tri investitora iz trinaest zemalja diljem svijeta, neki od kojih su društva čije dionice su uvrštene i kotiraju na uređenim tržištima kapitala između ostalog i na Tokyo Stock Exchange.

CLH je isključivi vlasnik društva CLH Malta Limited, koje je danas isključivi vlasnik dvaju društava s ograničenom odgovornošću sa sjedištem u Splitu, jedno od kojih je u Bukovo d.o.o.,, a drugo u medijima spominjano društvo Perago d.o.o., koje je vlasnik zemljišta na otoku Braču, na području Vidove Gore i to zemljišta u površini većoj od milijun metara četvornih.
Za naglasiti je da je CLH obveznik godišnje revizije poslovanja od strane neovisnih ovlaštenih revizora, kao i što je obveznik primjene propisa čiji je cilj sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma (Direktiva EU 2015/849).

Dakle, protivno insinuacijama da se u konkretnom radi o „zapetljanoj hobotnici offshore kompanija“, struktura CLH je potpuno transparentna i uobičajena kad je riječ o korporativnom udruživanju preko četrdeset međunarodnih investitora.

Pri tome držimo posebno potrebnim za naglasiti kako Malta nije nekakva “sumnjiva offshore destinacija”, već punopravna članica Europske Unije čiji su korporativni i porezni propisi usklađeni s pravnom stečevinom Europske Unije, upravo kao što su na isti način usklađeni propisi Republike Hrvatske. Također, Perago d.o.o. čije je sjedište u Splitu, također ne predstavlja offshore društvo kako se to pokušava prikazati, to iz jednostavnog razloga što je riječ o hrvatskom pravnom entitetu, koji je osnovan i posluje sukladno hrvatskim propisima.

CLH i sva naša društva, kao i informacije o ulagačima su dostupne i pod redovitim nadzorom regulatora i vlasti kako u Hrvatskoj tako i na Malti u kojoj je način poslovanja strogo reguliran. Stoga još jednom naglašavamo kako je podrijetlo novca provjereno i neupitno čisto.

~ 2 ~
Neka od naših prvih društava osnovanih u Republici Hrvatskoj posluju još od 2004 godine, te smo u vremenskom periodu od 2005. godine do 2007. godine (kada je počelo ulaganje u projekt Brač Medical City), kupili većinu zemljišta po raznim lokacijama na Braču, koja danas kako je već rečeno iznosi preko milijun metara četvornih.
U odnosu na angažiranje lokalnih suradnika ili predstavnika, kako u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, politika investicijske grupacije Croatian Land Holdings bila je i još uvijek jest da se pokušavaju angažirati profesionalni i najkompetentniji dostupni suradnici, kako na području korporativne administracije, tako i na području upravljanja projektima.
U vrijeme istraživanja mogućnosti i razvijanja strategije za ulaganja u Hrvatsku upoznali smo gospodina Željka Holika, koji je tada radio u državnoj agenciji u čijoj nadležnosti je bilo promoviranje ulaganja u Republiku Hrvatsku.
S obzirom na potrebno iskustvo i kompetencije, gospodin Željko Holik je odabran kao najkompetentniji kandidat, te je na obnašao funkciju direktora u našim hrvatskim društvima.

U ožujku 2017. godine u cijelosti prestaje poslovna suradnja između CLH, uključivo svih društava u grupaciji CLH i gospodina Željka Holika. Gospodin Holik nikad nije bio ulagač u niti jednom od projekata grupacije.
U periodu u kojem je bio angažiran, gospodin Željko Holik je bio zadužen za vođenje projekata na Hvaru, Braču i Šolti te komunikaciju i odnose sa svim nadležnim institucijama i ugovornim partnerima.
Obzirom na prestanak suradnje sa ranijim predstavnicima i suradnicima, od ožujka 2017. godine, jedini direktor naših hrvatskih društava je gospodin Wilhelmus Adrianus Woestenburg, dok je kao prokurist imenovan odvjetnik Ivan Krželj.
~ 3 ~
U odnosu na poslovanje i investicije CLH u Republici Hrvatskoj, ističemo kako su ulaganja u projekt Brač Medical City, kao i projekte na otoku Hvaru i otoku Šolti, započela još 2005. godine. CLH je do današnjeg dana u Republiku Hrvatsku investirao više od 200.000.000,00 kuna (dvjesto milijuna kuna) i to upravo sredstava vlastitih dioničara, bez korištenja ikakvog vanjskog izvora
financiranja. Dakle, projekti CLH u Republici Hrvatskoj nisu financirani iz kreditnih sredstava, niti iz proračunskih sredstava Europske Unije, Republike Hrvatske ili bilo koje jedinice lokalne samouprave, a niti je CLH ikada predlagao i/ili zahtijevao financiranje iz tih izvora.
U dosadašnjem tijeku poslovanja CLH u Republici Hrvatskoj, sve obveze prema ugovornim partnerima su uredno i na vrijeme isplaćene, upravo kao što su u cijelosti i na vrijeme plaćani svi porezi i drugi oblici javnih davanja.
Dakle, od 2005. godine do današnjeg dana, CLH je u hrvatsko gospodarstvo unijelo preko 200.000.000,00 kuna (dvjesto milijuna kuna), imajući u vidu da su gotovo svi troškovi vezani za razvoj projekata u konačnici bili plaćani hrvatskim rezidentima (od fizičkih osoba od kojih su se zemljišta kupovala, do ugovornih partnera poput izvođača radova, pa u konačnici i izravno u
korist državnog proračuna).
Pritom je za naglasiti da je CLH vlastitim sredstvima financirao i troškove koji bi se inače trebali podmirivati iz proračuna jedinica lokalnih samouprava, kao što su troškovi izgradnje cjelokupne komunalne infrastrukture, a iz jednostavnog razloga što jedinice lokalne samouprave na čijim se područjima nalaze projekti CLH, nemaju dovoljno proračunskih sredstava da same financiraju
izgradnju potrebne komunalne infrastrukture.
Kako se moglo pročitati iz aktualnih medijskih članaka, pored projekta Brač Medical City, CLH je inicirao još dva projekta u Republici Hrvatskoj i to jedan na otoku Hvaru na području Grada Starog Grada i jedan na otoku Šolti.

Projekt na otoku Hvaru se razvijao najbržom dinamikom i može pokazati na koji način se ponašamo kao investitori. Projekt obuhvaća 80.000 (osamdeset tisuća) metara četvornih stambene i turističke zone, pri čemu je CLH u cijelosti vlastitim sredstvima otkupio zemljište koje je već tada bilo građevinsko, platio ga kao građevinsko i financirao izgradnju sve potrebne komunalne infrastrukture u iznosu od preko 14.000.000,00 (četrnaest milijuna) kuna koju je predao u vlasništvo jedinici lokalne samouprave i drugim nadležnim javnopravnim tijelima. Sve ugovorne obveze prema svima, pa tako i Gradu Starom gradu CLH je ispunio u cijelosti i u ugovorenim rokovima. Dakle, rezultat djelovanja CLH na otoku Hvaru jest potpuno komunalno opremljeno građevinsko zemljište, na dijelu kojeg u ovom trenutku novi vlasnik zemljišta, kojeg je u projekt uveo CLH, gradi hotel najviše kategorije (pet zvjezdica), što će izravno rezultirati proširenjem
turističke ponude i otvaranjem novih radnih mjesta u Gradu Starom Gradu. Naglašavamo kako je i zemljište na kojem su izgrađene prometnice, šetnica i ostala komunalna infrastruktura kupljeno i plaćeno po cijeni građevinskog zemljišta i nakon toga predano Starom gradu i javnopravnim tijelima.

U odnosu na projekt na otoku Šolti, CLH je kao inicijator projekta, vlastitim sredstvima kupio preko 164.000 (sto šezdeset četiri tisuće) metara četvornih zemljišta položenog unutar i izvan turističke zone, a na kojem se upravo dovršava koncept za izgradnju najelitnije turističke zone na cijeloj hrvatskoj obali, koji će zasigurno doprinijeti promoviranju otoka Šolte kao moderne i atraktivne turističke destinacije. I na ovom projektu će se potrebna komunalna infrastruktura u cijelosti izgraditi sredstvima samog investitora i ostati u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, kao i drugih nadležnih javnopravnih tijela. Za istaknuti je kako je realizacija ovog projekta već
započela, te će isti biti okončan prije projekta Brač Medical City.
Razlog realizaciji projekata na otoku Hvaru i otoku Šolti prije samog projekta Brač Medical City je jednostavan. Radi se o dvama projektima manjeg obuhvata, pri čemu je postojeća lokalna infrastruktura u pogledu vodoopskrbne mreže i mreže opskrbe električnom energijom, mogla podnijeti dodatno opterećenje, iako ni na ovim lokacijama pitanje postojeće lokalne infrastrukture
nije ni blizu optimalnog.
Međutim, u suradnji s nadležnim jedinicama lokalne samouprave i drugim javnopravnim tijelima i uz maksimalne napore svih involviranih stranaka (uključivo jedinica lokalne samouprave), realizacija ovih dvaju projekata je moguća, bez potrebe rekonstrukcije i/ili nadogradnje cjelokupne vodoopskrbne mreže i mreže opskrbe električnom energijom na objema navedenim lokacijama.
Dakle, osnovni infrastrukturni preduvjeti za realizaciju ovih dvaju projekata su bili u dovoljnoj
mjeri zadovoljavajući da se pristupi realizaciji istih. Što, nažalost, nije slučaj u odnosu na projekt
Brač Medical City.
~ 4 ~
S obzirom na to da se u medijskom prostoru javljaju insinuacije kako je projekt Brač Medical City „propao projekt“, odnosno da se radi o špekulaciji s vrijednosti zemljišta, držimo potrebnim prije svega naglasiti kako su takvi napisi apsolutno neosnovani, te pojasniti ukupnu problematiku vezanu za predmetni projekt i obratiti pozornost na prave razloge usporene realizacije projekta ovakvih razmjera.
Osnovni razlog usporene realizacije ovakvog projekta jest apsolutna neadekvatnost postojeće infrastrukturne mreže i podkapacitiranost resursa svih drugih dionika ovog projekta.
Naime, predmetni projekt se ne može realizirati bez kompletne nadogradnje vodoopskrbne mreže do otoka Brača i na samom otoku Braču, kao i bez kompletne nadogradnje mreže opskrbe električnom energijom na samom otoku Braču koja je bila planirana davno prije ovog projekta, ali do danas nije realizirana.
Potrebno je shvatiti da je svaki hrvatski otok suočen sa limitiranom mrežom javne vodoopskrbe i mrežom opskrbe električnom energijom što posebno dolazi do izražaja kod razvoja projekata ovakvih razmjera. Ova problematika nije specifična projektima koji se razvijaju na kopnu i u blizini većih urbanih centara, stoga je razumljivo da je ista teško percipirana od strane osoba koje nisu u cijelosti upoznate s problematikom življenja i razvoja projekata na hrvatskim otocima. Desetljećima se govori kako je potrebno je u cijelosti nadograditi postojeću vodoopskrbnu mrežu do samog otoka Brača (cjevovod od Omiša do otoka), što nije u nadležnosti CLH, već je CLH primoran sačekati da se realiziraju postojeći razvojni planovi kako bi se stvorili preduvjeti za
daljnje korake u razvoju projekta.

Što se tiče nadogradnje mreže opskrbe električnom energijom, studija HEP-Hrvatske elektroprivrede je utvrdila da bi izgradnja adekvatne mreže opskrbe električnom energijom, koja bi mogla podnijeti razvoj projekta ovakvih razmjera, trajala minimalno pet godina.
CLH kao investitor je spreman podnijeti operativni teret i trošak dijela izgradnje i vodovodne mreže i mreže opskrbe električnom energijom koji se odnosi na projekt Brač Medical City (što inače ne bi trebala biti zadaća investitora), međutim CLH kao investitor nije u mogućnosti to učiniti bez podrške i sudjelovanja drugih dionika u predmetnim postupcima.
Kao još jedan razlog usporene realizacije ovakvog tipa projekta jest i podkapacitiranost ljudskih resursa svih drugih dionika ovog projekta. Ovdje navodimo činjenicu da jedan od parcelacijskih elaborata potrebnih za formiranje čestice na kojoj će se izgraditi trasa nerazvrstane prometnice (koja će biti u vlasništvu jedinice lokalne samouprave a izgradnja koje će biti financirana od strane
CLH), čeka na provedbu u zemljišnim knjigama već duže od šesnaest mjeseci.
Na žalost i ova činjenica je potpuno razumljiva imajući u vidu da u nadležnom zemljišnoknjižnom odjelu radi samo 6 (šest) zemljišnoknjižnih referenata, u čijoj nadležnosti je donošenje odluka o  zemljišnoknjižnim prijedlozima za 319.285 (tristo devetnaest tisuća dvjesto osamdeset pet) čestica, ukupne površine od 395 (tristo devedeset pet) kilometara četvornih. Usporedbe radi, pri
zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Novom Zagrebu, koji je nadležan za 45.578 (četrdeset pet tisuća petsto sedamdeset osam) čestica, ukupne površine oko 203 (dvjesto tri) kilometra četvorna, u prvom stupnju odlučuje 22 (dvadeset dvoje) zemljišnoknjižnih referenata.

Naravno da je nerealno za očekivati istu dinamiku postupanja na otoku Braču i na području Novog Zagreba.

Međutim, krucijalno je za razumjeti da su opisani „odnosi snaga“ primjenjivi na sve aspekte razvoja projekta na otoku u odnosu na razvoj projekta u blizini bilo kojeg urbanog centra na kopnu. Upravo iz tih razloga je dinamika razvoja projekta Brač Medical City suočena sa znatnim kašnjenjem od predviđene dinamike.
~ 5 ~
CLH kategorički odbacuje insinuacije da je Brač Medical City „propao projekt“, te da je cilj kupovine zemljišta na otoku Braču bila špekulacija vrijednošću istog. Vrijednost predmetnog zemljišta raste tek nakon što isto u cijelosti bude komunalno opremljeno i spremno za gradnju, a trošak komunalnog opremanja na samoj čestici, kako je ranije opisano, pada isključivo na teret investitora što je i ugovoro defirnarno. Po postojećim studijama radi se o iznosu od preko 180.000.000 (sto osamdeset milijuna) kuna. U razgovorima na svim razinama pokazali smo spremnost značajno sudjelovati i u davno planiranim, potrebnim infrastrukturnim ulaganjima izvan same zone od čega bi koristi imao čitavi otok. U skladu s tim o našem trošku su izrađene i studije koje se odnose na kapacitete potrebne za cijeli otok, a koje do tada nisu postojale. Održivost investicije na tako zahtjevnoj lokaciji moguće je postići isključivo projektom ovakvih
razmjera i specifičnosti kao što je to Brač Medical City, a rizik neuspjeha nose isključivo investitori koji od svog ulaganja prije 14 (četrnaest) godina do danas nisu ostvatili nikakav porast vrijednosti zemljišta niti povrat na uloženi kapital. U slučaju odustajanja od ovog projekta zemljište postaje gotovo bezvrijedno. Sve radnje i planovi vezani uz projekt Brač Medical City bili su javno komunicirani i rađeni u skladu sa svim propisima Republike Hrvatske. Svima koji misle kako je vrijednost zemljišta porasla također javno komuniciranom prenamjenom i spremni su uložiti u preko milijun kvadrata krša na tako zahtjevnoj lokaciji, vjerojatno bi dioničari bili
spremni i danas prodati zemljište uz naknadu jednaku do sada uloženim sredstvima u razvoj projekta.
CLH, protivno učestalim netočnim navodima, nije prodala niti jednu parcelu (česticu) položenu u građevinskoj zoni predviđenoj za izgradnju projekta Brač Medical City. Prodavali smo i to prvenstveno svojim dioničarima isključivo čestice koje su bile izvan zone i izvan obuhvata projekta.
CLH drži potrebnim ukazati na krajnju neprimjerenost korištenja fotografije u kontekstu nezakonitih radnji, na kojoj se nalaze osobe koje predstavljaju vodeću svjetsku elitu u području onkologije i razvoja onkoloških centara, a koje su uključene u strateški razvoj projekta Brač Medical City.
CLH i nadalje ima namjeru ostati pri projektu Brač Medical City i zajedno sa specijaliziranim strateškim partnerima sudjelovati u njegovom razvoju, zato što smatramo da je riječ o jedinstvenoj lokaciji na kojoj bi se mogao razviti ovakav koncept projekta i medicinskog turizma i koji bi otoku Braču zaista omogućio razvoj cjelogodišnje turističke sezone. Daljnja dinamika razvoja projekta
na žalost najmanje ovisi o CLH i najveću štetu od zastoja trpe upravo ulagači.

Međutim, ukazujemo da se posljednjim medijskim napisima čini znatna i neprimjerena šteta, kao i što se stvara neprimjeren negativan imidž kako samom projektu tako i CLH kao nositelju projekta, pri čemu se objavljuju neprovjerene ili pogrešno interpretirane informacije.
Objava takvih, neprovjerenih informacija rezultira brojnim upitima naših dioničara u opravdanost daljnjeg ustrajanja u projektu, odnosno upitima u svrhovitost alociranja sredstava na druga mjesta. Ukoliko bi dioničari donijeli odluku o odustajanju od investicije, realni gubitak bi pretrpjela najviše lokalna zajednica jer bi infrastrukturna pitanja ostala neriješena, kakva i jesu desecima godina, kao i što bi se izgubili i svi ostali pozitivni efekti koje bi realizacija ove investicije donijela na otok. Pored toga gubitak bi snosio i CLH, obzirom na nemogućnost realiziranja do sada uloženih sredstava.
Smatramo krajnje neprimjerenim da CLH i sam projekt budu kolateralna žrtva političkih i medijskih sukoba usmjernih prema pojedincima. Od početka naših ulaganja u Republiku Hrvatsku, izmijenjene su tri garniture lokalnih vlasti i tri garniture državnih vlasti s kojima smo bili u komunikaciji. Nikoga od tih ljudi nismo izabrali, ali smo imali priliku surađivati s predstavnicima iz svih političkih opcija, bez obzira da li je riječ o poziciji načelnika, gradonačelnika, župana, ministra ili nositelja drugih funkcija. Suradnja je sa
svima bila na profesionalnom i hvalevrijednom nivou, ali unatoč pozitivnom stavu i volji, dinamika realizacije projekata je iznimno spora.
~ 6 ~
Neovisno o daljnjim odlukama dioničara CLH, držimo potrebnim ukazati na važno pitanje o kojem očito ne postoji dovoljna svijest u široj javnosti, a koje je zapravo već inicirano primjedbama da realizacija projekta Brač Medical City zaostaje za predviđenom dinamikom.
Republika Hrvatska privlači svojim prirodnim ljepotama zbog kojih smo se i mi prije 14 godina odlučili na ulaganje, međutim, nedovoljno je razvijena svijest da su otoci doslovno „prepušteni sami sebi“, te je svaki od njih podkapacitiran u pogledu osnovne infrastrukture, što izravno narušava kvalitetu života na otocima i onemogućava efikasan i brz razvoj projekata i investicija što izravno dovodi do nedostatka ljudskih resursa/odljeva stanovništva sa otoka. Ako Republika Hrvatska namjerava zaustaviti postojeći negativni trend, potrebno je stvoriti svijest da je realizacija investicije na otoku povezana sa brojnim problemima s kojima se ne
susreću investitori u urbanim kopnenim centrima.
Zbog toga, neovisno o samom projektu Brač Medical City i CLH kao investitoru vjerujemo kako je neophodno otocima posvetiti dodatnu pažnju kroz razvoj dodatne infrastrukture čime bi se stvorile pretpostavke za investicije.
Iskustvo prethodnih godina pokazuje kako veličanstvene prirodne ljepote, ponekad jednostavno nisu dovoljne da se investitor zadrži i namjeravani projekt realizira.

Kao i do sada u potpunosti smo otvoreni svim institucijama Republike Hrvatske s ciljem što brže realizacije projekata, a neovisno o iznimnoj šteti koju CLH trpi učestalim netočnim medijskim napisima posljednjih dana stojimo vam na raspolaganju kako bismo pojasnili što je možda ostalo nejasno nakon ovog obraćanja. Poštujemo i razumijemo interes medija za naše projekte, kako inače tako i u kontekstu aktualnih događanja i medijskih napisa. U skladu s mogućnostima i poslovnom politikom vjerujem da kroz zajedničku profesionalnu i transparentnu komunikaciju, možemo omogućiti korisnicima Vaših medija istinito informiranje. Pozivamo Vas da u
legitimnim namjerama ispitivanja zakonitosti pojava i djelovanja pojedinaca istovremeno ne nanosite štetu iznošenjem neprovjerenih informacija i konstrukcija kako CLH i investitorima tako i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske”.