Ministarstvo poljoprivrede je nakon provedenog postupka donijelo rješenje kojim se odobrava prijelazna nacionalna zaštita naziva „Zagorski štrukli/zagorski štruklji – zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla“.

Nakon što je Udruga za zaštitu, očuvanje i promociju tradicionalnih zagorskih proizvoda „Tradicija Zagorja“ uputila zahtjev, Ministarstvo poljoprivrede donijelo rješenje kojim se odobrava prijelazna nacionalna zaštita naziva „Zagorski štrukli/zagorski štruklji – zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla“.

Ovo rješenje stiže samo mjesec dana nakon što su zagorski mlinci upisani u registar zaštićenih oznaka izvrsnosti i zaštićenih oznaka zemljopisnoga podrijetla na razini Europske unije, istaknuoto je na konferenciji za novinare u sklopu manifestacije „Štruklijada – izbor najboljih zagorskih štrukli“,u tvrtki ZMH Horvat u Konjščini.

Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar naglasio je kako ova prijelazna nacionalna zaštita otvara nove mogućnosti pa će se odmah krenuti prema europskoj zaštiti. „Bit ćemo prva regija u Europi koja će imati europsku zaštitu glavnog jela, priloga i deserta koji može popraviti i najgori ručak”, rekao je Kolar dodavši kako kod nas za to neće biti potrebe jer će purica s mlincima i štrukli biti ponuda koju će moći nuditi ugostitelji Krapinsko-zagorske županije pod europskom zaštitom, što nema ni jedna regija u Hrvatskoj.

Dodao je kako će nakon dobivanja europske zaštite na ulazima u Krapinsko-zagorsku županiju biti postavljeni veliki plakati koji će obavještavati turiste da ulaze u regiju u kojoj su ovi proizvodi zaštićeni, kao motivacija da se zaustave i da ih kušaju u OPG-ovima, restoranima i hotelima.

Podsjetio da je Ministarstvo kulture 2007. godine zaštitilo pripremu tradicionalnog jela „zagorski domaći štrukli“ kao kulturno dobro, a dvije godine kasnije pokrenuta je manifestacija „Štruklijada“.

Predsjednik Udruge „Tradicija Zagorja“ Matija Gulija je kazao da zagorski štrukli više nisu poznati samo u Zagorju, već i puno šire. „Zbog toga i jest bitna ova zaštita, kako bismo zaštitli ono što je izvorno u zagorskim štruklima, taj ručni rad koji je kod nas specifičan i koji se u našim domaćinstvima i hižama prenosi s koljena na koljeno.

U kolovozu 2018. godine predali smo zahtjev za zaštitu, a tome je prethodilo usuglašavanje oko recepture i samoga postupka proizvodnje“, rekao je Gulija podsjetivši da je uoči predaje zahtjeva napravljeno i istraživanje tržišta koje je pokazalo da kupci prepoznaju štrukle kao izvorni zagorski proizvod.

Ivana Horvat iz tvrtke ZMH Horvat naglasila je potencijale zaštićenog proizvoda na tržištu. „Proizvodimo smrznute zagorske štrukle usklađene s recepturom i vidimo veliki potencijal prilikom pozicioniranja na tržištu”, rekla je dodavši kako su smrznuti štrukli unatrag mjesec dana na policama maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj. Uskoro će, nada se, i izvan hrvatskih granica.

Predsjednica Županijske skupštine Vlasta Hubicki pozvala je ugostitelje i hotelijere da se certificiraju za ponudu zaštićenih zagorski štrukli. Na području Zagorja trenutno nema certificiranih proizvođača, no predsjednik Udruge „Tradicija Zagorja“ nada se kako će se svi koji su sudjelovali u dosadašnjem procesu vrlo brzo uključiti i u ishođenje prava korištenja naziva „Zagorski štrukli“.

Krapinsko-zagorski župan Kolar je najavio da će svaki restoran koji će nuditi štrukle po zaštićenom receptu dobiti ploču koja će gostima biti jamstvo da zaista jedu zaštićeni proizvod. „Mi smo ovom zaštitom definirali proces izradbe te omogućili vrlo široku primjenu i onima koji to nude kao dnevnu ponudu u svojim restoranima, kao i onima koji će prodavati smrznute proizvode”, rekao je KOlar dodavši kako je to specifičan proizvod koji se može nuditi kao predjelo, kao glavno jelo ili desert, ali i u juhi.

Nema proizvoda koji ima tako široku primjenu kao naši zagorski štrukli“, zaključio je Kolar.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mrežaTwitter|Facebook | Instagram.