Inspekcija rada, otkako je ponovno pokrenut objedinjeni Državni inspektorat na čelu s Andrijom Mikulićem, od prvog travnja ove do 15. kolovoza ove godine obavila je 3072 inspekcije. U nadzorima koji su se proveli otkriveno je da čak 1860 radnika radi, a ne prima niti minimalnu plaću.
Većina prekršitelja su poduzetnici iz sektora građevinarstva, ugostiteljstva i trgovine, objavio je Državni inspektorat. Ovog proljeća, pred početak turističke sezone na Jadranu i građevinskih radova diljem zemlje poslodavci i njihove udruge upozoravali su kronični manjak radnika, koji se sad već uvoze i iz Nepala, no unatoč manju radnika, velik broj poslodavaca još je svojim radnicima ne isplaćuje niti minimalnu plaću, te doprinose za mirovinsko i zdravstveno.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca i Hrvatskoj gospodarskoj komori za Tportal poručuju kako neće komentirati, dok u Hrvatskoj obrtničkoj komori kažu kako je neisplata plaće radnike za svaku osudu te takve prakse država mora sankcionirati.
VEZANA VIJEST
Hrvatska obrtnička komora pozdravila je osnivanje objedinjenog Državnog inspektorata ove godine, a odmah potom je s glavnim državnim inspektorom održan sastanak kako bi se istaknuli problemi koje su s načinom rada inspektora imali gospodarstvenici. Složili su se u tome da je cilj i inspektorata i poštenih poduzetnika da sve funkcionira sukladno propisima tako da je postupanje koje je najavljeno, a to je prevencija, edukacija, pa tek za one koji nisu primijenili sugestije – mjera, nagovještaj partnerskog odnosa koji su dugo očekivali.
“I mi obrtnici ugroženi smo onima koji ne poštuju zakon i rade na crno. Nama je to nelojalna konkurencija, smanjeni prihod i problem u poslovanju. Moram napomenuti da se i velik dio poštenih poslodavaca još uvijek bori s naplatom potraživanja za odrađene poslove pa ipak nekako ispunjavaju svoje obveze prema radnicima”, kaže Dragutin Ranogajec, predsjednik obrtničke komore.
Ranogajec kaže da je mogućnost isplate veće plaće je problem svih poslodavaca, ali i da se zbog nedostatka radnika javljaju i ucjene prema poslodavcima.
“U svakom slučaju, rješenje je da država smanji davanja na neto plaću. To je već poznato traženje Hrvatske obrtničke komore i takva bi mjera koristila cjelokupnom gospodarstvu. Mišljenja sam da ne postoji poslodavac koji svom dobrom i vrijednom radniku ne bi povisio plaću da za isto ima mogućnost, a da pritom ne ugrozi vlastito poslovanje i tako dovede u pitanje i sigurnost radnog odnosa tog istog radnika i njegovih kolega”, zaključio je.
Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) za Tportal kaže da sindikat ima uvid u stanje na terenu samo gdje ima sindikalne podružnice, pa uz slučajeve 3. maja i Uljanika nisu imali slučajeve problema isplata plaća.
“Vjerojatno je riječ o malim poslodavcima i obrtnicima, nemamo više osjećaj da je neisplata plaća velik problem. Ono što nam je problem je mjera o neoporezivom isplatu gotovine u obliku naknade radnicima koja je uvedena tijekom zadnjeg kruga porezne reforme”, kaže nam Novosel i objašnjava zašto:
“Tih neoporezivih 5000 kuna koji se pod koriste za “nagrade”, omogućili su nizu poslodavaca da si pokriju sivu zonu koju su prije imali. Taj mjera je poslodavcima omogućila da radnicima ne dižu bruto plaće, nego im daju gotovinu. To je najveći problem i predlagali smo ministru financija Zdravku Mariću da tu mjeru ukine.”
Novosel Državnom inspektoratu predlaže da se i pozabave isplatom plaća po proširenim kolektivnim ugovorima u ugostiteljstvu i turizmu te građevinarstvu, jer kaže, tu imaju najbolje šanse za punjenje državnog proračuna.
“Radnici su zakinuti, kao i državni proračun, pa ne znam zašto inspektori ne kontroliraju tamo gdje se i ima što pronaći”, zaključio je Novosel.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
