Premijerovu odluku da prihvati sve zahtjeve referendumske inicijative “67 je previše” sindikati će iskoristiti i da otvore neka pitanja kojima se Vladina mirovinska reforma nije bavila. Ključno pitanje bit će mirovine po povlaštenim propisima, kojih je čak 17 kategorija.
“Ovaj put nismo mogli strpati sve u istu priču, ali ubuduće ćemo na tome sigurno inzistirati. Povlaštene mirovine moraju iz mirovinskog sustava izaći u proračun. Jasno zašto, ne samo radi vidljivosti. Puno je lažnih mirovina, a drugo je pitanje omjera: te su mirovine prosječno dvostruko veće od mirovina ljudi s punim radnim stažom. To je problem svih nas”, ističe sindikalist Vilim Ribić.
VEZANE VIJESTI
Krešimir Sever dodaje kako se, kad se govorilo da mirovinskom sustavu godišnje nedostaje oko 17 milijardi kuna za redovitu isplatu mirovina, nije spominjalo da je nešto više od šest milijardi kuna tranzicijski trošak koji su prihvatili upravo uvođenjem trostrukog modela i jedne četvrtine uplate mirovinskog doprinosa obveznoga u drugi stup, zbog čega im nedostaje za isplatu mirovina te povlače novac natrag i pritom plaćaju kamatu. Sever dodaje da, kad država u jednom trenu govori da im nedostaje novca za mirovine, koristi i ovaj tranzicijski trošak i trošak mirovina po posebnim propisima.
“I jedno i drugo propisi su i zakoni za koje se država obvezala da će sredstva davati iz proračuna i da ona neće opterećivati redoviti mirovinski sustav”, podsjeća Sever i dodaje da jednako tako danas-sutra ni nacionalne mirovine ne mogu ići iz mirovinskog sustava, nego po drugim osnovama socijalnih potpora. A iz mirovinskog sustava i fondova može ići samo onoliko koliko se u njih uplaćuje. Ana Milićević Pezelj iz SSSH naglašava da je ključno pitanje i problem održivosti socijalnog sustava u cijelosti, a naročito mirovinskog sustava, niska stopa zaposlenosti starijih od 50. “Ona je u Hrvatskoj 42 posto, neusporedivo s prosjekom EU od 58%. Tu leži fokus održivosti. Sva su istraživanja pokazala da u prijevremenu mirovinu ljudi idu ne svojim izborom, nego zato što ih poslodavac ne želi zadržati, već želi mlađe”, upozorava Ana Milićević Pezelj iz SSSH.
Sindikalistima je zanimljivo je i to što najnovije izjave iz redova vladajućih sada daju potvrdu svemu onome što oni godinama govore, pa i tome da problemi mirovinskog sustava ne leže samo u mirovinskom osiguranju već i u nizu drugih zakona. Slijedi tako i izmjena Zakona o radu. Tu bi se sindikalna suzdržanost mogla pokazati opravdanom krene li se s nekim izmjenama na štetu radnika. “Da ne bismo dobili na mostu, a izgubili na ćupriji”, kako je to slikovito kazao Ribić. “Kada se otvaraju ovi zakoni, otvara se i javna rasprava, a sindikati tu neće dopustiti poslodavcima da idu na štetu radnika. Poslodavci su za daljnje fleksibiliziranje Zakona o radu, ali ne mogu loviti u mutnome”, odlučan je Sever, piše Večernji list.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
