Hrvatski sabor u srijedu nastavlja svoj rad te će, nakon što zastupnici iznesu stajališta na slobodnu temu, raspraviti ukupno šest zakona, među njima i izmjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa koje predlaže Klub SDP-a.

Tim bi se izmjenama uredilo pitanje izuzeća predsjednice i članova Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i spriječilo da novi, dodatni zahtjevi za izuzećem ne dovedu do potpune blokade rada toga tijela.

Po prijedlogu Kluba SDP-a, predsjednica i članovi Povjerenstva morali bi se izuzeti od postupanja u predmetu ako su s dužnosnikom rodbinski ili tazbinski povezani, ako su u bliskom osobnom odnosu, ako su s dužnosnikom u gospodarskom ili drugom poslovnom odnosu i u drugim situacijama koje mogu dovesti u pitanje njihovu nepristranost.

U slučaju da se sami ne izuzmu, o zahtjevu za izuzeće odlučilo bi tročlano vijeće Visokog upravnog suda i to u roku od osam dana. Time bi se jasno odredilo koje je tijelo nadležno odlučivati o izuzeću predsjednice ili članova Povjerenstva, a kratki propisani rok bi omogućio brz nastavak predmeta i njegovo rješavanje bez odugovlačenja.

Tko može biti psiholog?

Sabor će raspraviti i konačan tekst zakona o psihološkoj djelatnosti koji bi trebao otkloniti različite poteškoće koje su se u tom području javljale u praksi.

Naime, nedovoljno jasno definiranje psihološke djelatnosti u važećem zakonu, dovelo je do toga da je bilo moguće da se djelatnošću bave psiholozi koji nisu članovi Komore, odnosno nemaju osnovnu ni posebnu dopusnicu.

Novi zakon, umjesto sadašnje definicije da je psiholog osoba koja je završila “dodiplomsko obrazovanje namijenjeno izobrazbi psihologa” propisuje da je to osoba koja je završila dodiplomski ili preddiplomski i diplomski studij psihologije u Hrvatskoj ili ima priznatu inozemnu diplomu za psihologa.

Hrvatskoj psihološkoj komori daje se javna ovlast da vodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. 

Članstvo u Komori za psihologe nije obvezno, međutim, ako obavlja psihološku djelatnost u smislu predloženog zakona, da bi dobio status ovlaštenog psihologa mora biti i član Komore.

Psihološka djelatnost u Hrvatskoj je po prvi put zakonski uređena 2003. nakon čega se snažno razvija što se ogleda i u brojčanim pokazateljima. Neposredno pred donošenje Zakona o psihološkoj djelatnosti bilo je registrirano 1807 psihologa, a u lanjskom listopadu čak 3535.

Sabor će raspraviti i konačan tekst zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti, dva ‘klimatska’ te zakon o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u EU.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.