Najnoviji indeks rodne ravnopravnosti na razini Europske unije porastao je na 67,4 bodova, ali je još uvijek daleko od postavljenog cilja, upozorila je u utorak direktorica Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) Virginija Langbakk.
“Krećemo se u dobrom smjeru, ali smo i dalje daleko od cilja. Naš indeks, koji utvrđuje mjerilo za rodnu ravnopravnost u EU-u, pokazuje da je rezultat za skoro polovicu država članica niži od 60 bodova.
Dok se u novom sazivu Europskog parlamenta i Komisije utvrđuju i ponovo naglašavaju prioriteti EU-a za sljedeći strateški okvir, ključno je brže uvođenje rodne ravnopravnosti”, upozorila je Langbakk.
Indeks rodne ravnopravnosti alat je za mjerenje napretka rodne ravnopravnosti u Uniji, a obuhvaća šest osnovnih područja – posao, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje te dva dodatna područja, nasilje nad ženama i preklapajuću neravnopravnost.
Najnoviji indeks navodi da je pokazatelj rodne ravnopravnosti od izdanja za 2017. godinu porastao za samo jedan bod, na 67,4 od ciljanih 100 bodova što predstavlja potpunu ravnopravnost.
Švedska je i dalje na vrhu europske tablice pokazatelja s 83,6 bodova, a slijedi je Danska sa 77,5 bodova. Hrvatska je pri dnu europske tablice s 55,6 bodova.
Najviše su napredovali Portugal s porastom od 3,9 bodova i Estonija s 3,1 bodom, dok Grčka i Mađarska imaju manje od 52 boda.
Najlošiji rezultati su u području moći, u kojem se razmatra ravnopravnost u donošenju odluka. Istovremeno, u tom području zabilježen je najveći napredak. Napredak je posljedica većeg broja žena u upravama tvrtki, iako je zabilježen u svega nekoliko država članica. Francuska je jedina država u kojoj je barem 40 posto oba spola zastupljeno u upravnim odborima javnih trgovačkih društava.
“Rodna neravnopravnost ograničava Europu u ostvarenju svog punog potencijala. Ponosna sam na sve što smo postigli, ali sada svojim aktivnostima moramo promijeniti te odnose i u praksi”, rekla je europska povjerenica za pravosuđe, zaštitu potrošača i rodnu ravnopravnost, Vera Jourova i podsjetila na Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života koja je usvojena ove godine.
“Novim pravilima podržavat će se jednaka odgovornost za skrb drugih, što će ženama omogućiti ostanak na tržištu rada te rad na izazovnim radnim mjestima ili na izvršnim funkcijama”, dodala je Jourova.
Pravo na roditeljski dopust, dostupnost financijski prihvatljivim i kvalitetnim uslugama skrbi u predškolskoj dobi, fleksibilnost u poslu te pristup osposobljavanju i prometnim sredstvima također se navode kao važni parametri za ravnotežu poslovnog i privatnog života.
Pravo na roditeljski dopust u Europskoj uniji nema 28 posto žena i 20 posto muškaraca.
U Uniji 57 posto žena i 54 posto muškaraca nemaju fleksibilne radne uvjete. U Hrvatskoj je postotak još veći, sa 73 posto žena i 71 posto muškaraca.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter| Facebook | Instagram.
