Profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Dejan Jović u N1 Studiju uživo komentirao je incident na sjednici Gradskog vijeća Grada Vukovara, kada je SDSS-ov vijećnik Srđan Kolar gradonačelniku Ivanu Penavi statut uručio Grada otisnut na ćirilici, uz natpis na latinici "Da se bolje razumijemo", a Penava statut bacio na pod i potez SDSS-a nazvao - činom agresije.
“Jedina agresija koju smo tu vidjeli je agresija gradonačelnika Ivana Penave nad statutom grada na ćirilici. To je vrlo nesretna okolnost. Mi sad ulazimo u jedanaesti mjesec koji je uvijek pun tenzija i, nažalost, politiziran na način koji nije produktivan. Simbol Vukovara najvažnije je iskoristiti kao dan sjećanja na sve žrtve devedesetih, posebno na žrtvu Vukovara. Svaka takva manipulacija je problematična”, kazao je Dejan Jović.
Na pitanje kako gleda na potez SDSS-a, Jović objašnjava:
VEZANE VIJESTI
“Akcija je povezana s odlukom Ustavnog suda da u listopadu Gradsko vijeće mora raspraviti o okolnostima, što Gradsko vijeće dugo nije učinilo. Nije ovo prvi put da se koristi ćirilića, koristila se i u kampanji za europske izbore na plakatima. Odluka da se krene u kampanju ‘Da se bolje razumijemo’ povezana je s odlukom SDSS-a da ne ide u predsjedničke izbore, ali da ne bude izvan te priče.”
“Očekujem povećani međunarodni interes za pitanje ćirilice u Hrvatskoj”
“Mislim da je puno veća tema odnos prema devedesetima. Devedesete se pokušava, umjesto da se prikaže njihova kompleksnost i tragičnost, prikazati jednoznačnima, kao da su postojale samo jedne žrtve, a ne druge – i rat se, umjesto da se komemorira, slavi. Odnos prema Srbima je dežurno pitanje, koje predsjednički kandidati i političari s vremena na vrijeme ožive i eksploatiraju.
Nedavno sam razgovarao sa specijalnom izvjestiteljicom Ujedinjenih naroda o pitanjima kulturnih prava, koja su definirana posebnom konvencijom o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. Čini mi se da bi se slučaj u Vukovaru, odnosno pokušaj zabrane ćirilice u javnom prostoru, a o tome se zapravo radi – ako je ne možete koristiti u javnom prostoru jer je to nekome problematično kao agresorsko pismo, to je de facto zabrana – sasvim dobro se uklapa u negativne primjere koje UN ističe o onemogućavanju kulturnih prava manjina i pojedinaca koji su drugačiji od većine u društvu. Tako da očekujem povećani međunarodni interes za pitanje ćirilice u Hrvatskoj”, zaključuje Jović.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
