Sveučilišni profesor i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić bio je gost Novog dana. Govorio je o novom državnom proračunu, vrijednosti rada u javnom sektoru i realnom sektoru, kao i koeficijentima složenosti poslova u sektoru obrazovanja.
Upitan postoje li dobitnici ili gubitnici proračuna, Jurčić je kazao: “Ne možemo govoriti ni o gubitnicima niti o dobitnicima. Ovo je zapravo isti proračun kao i prošle i pretprošle godine, samo što se očekuje gospodarski rast od 2,5 posto. Ekonomija u hrvatskom okruženju raste, pa tako i hrvatska ekonomija raste”.
“Možemo reći da je ovo knjigovodstveni proračun, on nema nikakav politički i razvojni kriterij. Nama su premale stope rasta 2,5 i 3 posto, mi moramo ići na više stope rasta, bar 5 posto. Mora se napraviti program, plan i strategija kako poboljšati uvjete poslovanja za pivatni sektor. Proračun je dio ukupne ekonomije. Mi imamo 80 milijardi kuna godišnje, a da bi se Hrvatska razvijala mi trebamo 110 milijardi”, pojašnjava Jurčić.
“Ovaj je proračun status quo, koliko dobijemo, toliko raspodijelimo”, naglašava.
Osvrnuo se i na kritike privatnog sektora na proračun koji su poručili da bi trebalo štedjeti.
“Vi investirate i vi se zadužite i s tim investicijama stvarate nova radna mjesta i novu proizvodnju. Uvijek su bitne investicije. Morate znati koje su investicije. Za to morate imati pamet i znanje. Poduzetnici govore da treba štedjeti. Recimo da uopće nema državne administracije, postavlja se pitanje hoće li oni proizvesti proizvod više? Neće”, rekao je Jurčić.
VEZANE VIJESTI
“I da ima deset tisuća manje zaposlenika u državnoj administraciji, neće se to automatski preliti u gospodarstvo”, dodaje.
Komentirao je i vrijednost rada u javnom sektoru i realnom sektoru.
“Prije svega, ako maknemo to da ima ljudi koji stvarno žele raditi u javnom sektoru. Svugdje u svijetu državni činovnici imaju jednu procijenjenu plaću. Što se tiče poslovnog sektora, on ima puno veću plaću u razvijenim zemljama od javnog sektora. U privatnom sektoru vi možete dobiti onoliko koliko se zaradi i po dogovoru s poslodavcima”, kazao je Jurčić.
“Gospodarstvo nema granica, a država ima granica. Vi ovisite o puno drugih stvari i vi odrađujete posao s ciljevima koje određuje država”, ističe.
Govoreći o koeficijentima složenosti poslova u obrazovanju, kazao je kako je najbolji sistem kad su svi podjednako nezadovoljni.
“Kad gledamo sada Vladu u pregovorima s učiteljima, možda je tu malo bolja pregovaračka pozicija Vlade. Naime, čovjek koji je učitelj 20 godina, teško se odlučuje za drugi posao. Kod drugih zanimanja, što se tiče liječnika i medicinskih sestara – za njima je potražnja puno veća na tržištu”, rekao je Jurčić.
“Kod nas je problem taj što smo mi na dnu Europe i mi se grebemo i tučemo oko male plaće”, dodaje.
Jurčić smatra kako Marić radi dobro kao ministar financija. “Međutim, on je i potpredsjednik Vlade za gospodarstvo i tu malo mora pretrpjeti kritiku.Njemu bi sad ovaj proračun trebao biti 10 posto posla, a 90 posto posla bi trebalo biti koje će se to nove djelatnosti, nove industrije i nove tehnologije usvojiti u idućih 10 godina. Proračun je jedan instrument, ali državne ekonomije su šire od toga”, kazao je.
Rekao je kako mjere za mlade neće riješiti problem odlaska mladih. “Ljudi ne odlaze zbog poreza, već zato što su nisu zadovoljni plaćama i njihova plaća je bez perspektive”, rekao je Jurčić.
“Ti porezi djeluju u jednoj graničnoj zoni. Ako vi za isti posao 500 ili 1000 kilometara dalje imate 2 tisuće ili 3 tisuće eura više, onda ćete soigurno otići i to je ta perspektiva. Ako je kod nas plaća 10 eura po satu, prosjek EU je 30 eura po satu. Ovo oslobađanje od poreza neće riješiti problem mladih. Ovaj fine tuning je više politika da se pokaže da se nešto radi, nego da netko očekuje neke efekte od toga”, zaključno je kazao Jurčić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
