Što donese promjene Kaznenog zakona, je li državni odvjetnik Dinko Cvitan zaista uspješan kao što tvrdi poslije prve godine mandata i što se događa u sudskim postupcima protiv bivšeg premijera Sanadera, koji je nedavno ponovo zatražio odgodu ročišta, u Novom danu je govorio odvjetnik Čedo Prodanović.

U Saboru se raspravlja o konačnom prijedlogu izmjena Kaznenog zakona.

“Nažalost, zakoni se često mijenjaju i u biti zakonodavac parcijalno reagira na određene događaje u društvu. To su palijativne mjere, nema sustavnog postupanja, unose se zabune. Od promjena koje sam ja vidio, mislim da su najznačajnije vezane za uvođenje nezastarijevanja za kaznena djela terorizma i teških ubojstava, zaštita profesija koje su posebno izložene nasilju i kazneno djelo sramoćenja, čije je unošenje u Kazneni zakon izazvalo puno kontroverzi”, kazao je Prodanović.

“Odvjetnici su oduvijek ugrožena profesija”

Na upit jesu li odvjetnici ugrožena profesija, Prodanović odgovara potvrdno. “Odvjetnici su oduvijek ugrožena profesija, svakodnevno smo izloženi pritiscima, a nerijetko i prijetnjama”, dodaje. Kaže i da u Zakon treba uvesti kazne za bezrazložno nasilno ponašanje, poput iživljavanja nad pojedincima. “Treba uvesti i kazneno djelo za prekoračenje ovlasti policije”, dodaje.

Komentirao je i rad državnog odvjetnika Dinka Cvitana i DORH-a. “Najbolju ocjenu o tome će dati suci. Statistika ukazuje na kontinuitet u radu, ali mi se čini da je ta uspješnost bila uvjetovana izmjenom zakonske regulative koja je njima dala velike ovlasti. DORH ima silan napor, angažman, na njih se fokusirao sav istražni postupak i to je veliki napor za te ljude. Mislim da rade solidno, da se puno muče i da im nije lako”, ocjenjuje.

Kazao je da mu se čini da su politički pritisci na sudove sve manji, ali da su sve veći pritisci financijskih moćnika i klijentelističkih struktura. “Postoji nešto puno opasnije – kondicionirana atmosfera u društvu, gdje se u koordinaciji DORH-a i povlaštenih medija te medije snabdijevalo tajnim dokumentima. Stvorila se atmosfera apsolutnog pritiska na suce”, dodaje te zaključuje da se taj pritisak ipak zaustavljao na sudu.

“Suđenje Sanaderu je politički motivirano”

Na upit nije li temelj obrane Ive Sanadera da je to politički motivirano suđenje, kaže: “Suđenje Sanaderu je poseban slučaj. Iz dokumenata se vidjelo da su neki politički moćnici kontaktirali DORH. Događalo se nešto što nije bilo uobičajeno. U šest predmeta protiv Sanadera nalazi se po jedna osoba koja ga tereti, a sama je stekla velike pogodnosti u samom postupku”.

“U slučaju Sanadera nema problema s rokovima, ali je bio problem s angažmanom. Rokovi su takvi kakvi jesu, ne mogu reći da su prekoračeni, ali je činjenica da je on već jako dugo u zatvoru. Nadamo se da će se u postupcima pred Ustavnim sudom i Vrhovnim sudom neke stvari promijeniti u našu korist.

Ukoliko bi se vodio još jedan postupak, onda bi suđenje moglo biti gotovo za dvije, tri godine. Recimo da bi kroz godinu, godinu i pol sve moglo biti riješeno. Ukoliko bi bili ukinuti neki predmeti, onda bi se oni mogli ujediniti. Kazne se zbrajaju, u slučaju Sanadera maksimalna kazna je 15 godina”, kazao je.

“Suci Ustavnog suda nisu neovisni”

Komentirao je i slučaj Milana Bandića te kazao je da se slučajevi Bandića i Sanadera potpuno drugačije odvijaju. “Protiv Bandića nemate medijske kampanje. Je li do toga došlo do promjene stava suda ili se promijenila društvena klima, zašto mediji nisu na isti način pratili oba slučaja, to ja ne znam. Tužiteljstvo tu baš ne žanje velike uspjehe”, kaže Prodanović.

Govoreći o slučaju Glavaš, kazao je da se Ustavni sud javlja kao kreator neke politike zaštite ljudskih prava. “Ustavni sud je opterećen s dvije stvari – političke stranke su birale svoje suce i oni nisu neovisni, to je dogovor između političkih stranaka. Mimo kriterija su dolazili neki suci. Užasno je nejednaka kvaliteta sudaca, koja je uvjetovana činjenicom da se kadroviralo politički. Osluškuje se atmosfera i s određenim odlukama se izlazi kada je politički najpovoljniji trenutak”, zaključio je Prodanović.