Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora Luca Jahier, u razgovoru za N1 televiziju naglasio je kako podupire ambicioznu agendu nove Europske Komisije pod vodstvom Ursule von der Leyen, oko zelene i digitalne transformacije, te naglašava kako će resor demografije, koji će voditi Dubravka Šuica, biti jedan od ključnih.

Mnogi ne znaju koja je uloga EGSO-a. Već smo neko vrijeme članica EU-a, ali ljudi ne znaju da ste tijelo koje uvelike utječe na politike Europske komisije jer pod vašem okriljem imamo udruge poslodavaca, sindikate, nevladine organizacije… U Bruxellesu u principu predstavljate glas građana. Možete li nam reći što je danas funkcija EGSO-a?

Europski gospodarski i socijalni odbor najstariji je odbor Europske unije. Bio je drugo tijelo osnovano nakon što su Rimski ugovori stupili na snagu. Prošle smo godine proslavili 60. obljetnicu. Osnovan je kao odbor koji će pomagati radu Europske komisije predstavljajući glas Europe na djelu. Ne predstavljamo biračko tijelo u cjelini, njega predstavlja Parlament, niti predstavljamo glas vlada, njega predstavlja Vijeće. Predstavljamo raznolikost Europe na djelu. Katkad je malo fragmentirana, ali vrlo je blisko povezana sa stvarnim životom, ekonomskim i socijalnim sektorom, organizacijama za zaštite okoliša itd. Imamo 350 članova: male i velike poslodavce, banke, multinacionalne korporacije i obiteljske poduzetnike. Tu su i različiti sindikati, ali i drugi sektori društva, slobodne profesije…

Imam dvostruku ulogu, ne predstavljamo samo Europu na djelu nego i mjesto okupljanja svih ovih dionika, gdje na temelju konsenzusa mogu usuglasiti neke ključne teme. Savjetodavno smo tijelo europskih institucija, u prošlosti većinom Komisije, no sada i sve više Parlamenta i Vijeća, u procesu pripreme europskih zakona, uredbi, direktiva i svih glavnih politika. Također, kroz povijest smo preuzimali inicijativu u pogledu vanjskih odnosa. Primjerice, imamo ključnu ulogu u pregovorima o pristupanju novih članica. Osobno sam bio član zajedničkog savjetodavnog odbora tijekom pregovora između EU-a i Hrvatske. Bio sam izvjestitelj o famoznom poglavlju 7 koje se odnosi na socijalne politike i druge teme koje su tada bile vrlo važne, čak i sporne. Dakle, dodajemo dimenziju civilnog društva. Mi ne predstavljamo izravan glas građana, to nije naša uloga, za to postoje ankete, razgovori…

Predstavljamo organizacije u društvu, što je u konačnici i način na koji je Europa izgradila demokraciju. Posredničko smo tijelo i predstavljamo prostor za dijalog i otvaranje novih perspektiva s jedinstvenim glasom ljudi koji u skladu sa svojom ulogom imaju obvezu ponuditi rješenja.

Čuli smo što gđa von der Leyen želi da budu ključni elementi nove Europske komisije. Bilo je nekih poteškoća oko kandidata. No što mislite o onome što je istaknula kao svoje prioritete? Znamo da u Europi imamo podjele, društvene podjele, probleme s demografijom, u Zagreb ste došli na skup baš o tome. Tu je i pitanje demokracije i legitimiteta europske demokracije te, dakako, naše budućnosti. Možda moja djeca ili djeca njihove generacije neće svake četiri godine htjeti ubacivati glasački listić u glasačku kutiju. Možda će očekivati nešto više od onog što danas u Europi nazivamo građanstvom.

Mislim da su prioriteti koje je predstavila u srpnju, kad joj je izglasano povjerenje u Parlamentu, vrlo dobar plan za ono što je važno za Europu današnjice i sutrašnjice. Mislim da je ona može biti pravi lider za ono što nazivaju istinskom “reunesansom”. Europi je potrebna istinska “reunesansa”…

Koristite Macronovu riječ.

Ne, on koristi moju! Skovao sam je u travnju 2018. kad je izabran za predsjednika. Radi se o kombinaciji riječi EU i “renesansa”, koju nisam smislio ja, nego Leonardo da Vinci prije 500 godina. Godinu poslije Macron je to iskoristio u kampanji za EU izbore. Bilo mi je drago zbog toga, možda zbog istih isusovačkih korijena. Ali nisam ga kopirao, možda sam ga nadahnuo.

Vratimo se prioritetima von der Leyen, osobito u pogledu budućnosti ekonomije i socijalnih prava u Europi.

Mislim da je predstavila veoma progresivan plan u čijem su centru “Green Deal”, nova ulaganja u otvaranje radnih mjesta, transformacija poslovanja… Te su stvari danas najvažnije. Europa je na čelu održiva razvoja na globalnoj razini i mora postati lider ove zelene transformacije. Ne treba samo reagirati na zahtjeve građana ili pokreta Grete Thunberg… Radi se i o budućnosti našega poslovanja. Transformacija potrošnje energije, načina na koji upravljamo prometom, digitalnih tehnologija, sve će to biti budućnost poslovanja. Evo vam dva primjera. Očekuje se da prijeđemo na električna vozila. Što je srce električnog vozila? Baterija. Trebamo li od Kineza kupovati baterije ili ćemo biti kadri izgraditi nove industrijske kapacitete kako bismo proizveli bateriju koja će biti srce vozila budućnosti? Ili drugi primjer. Odlučili smo za 10 g. zabraniti plastiku za jednokratnu uporabu. To je dobra odluka za okoliš, ali moramo zamijeniti sve te plastične vrećice i pakiranja nekim novim proizvodom. Dakle, možemo li izgraditi nove industrijske kapacitete koji će moći proizvesti ono što će zamijeniti tu veliku količinu plastike ili ćemo kupovati od Kine ili Indije? Nisam protiv trgovine s drugima, ali te promjene mogu biti i industrijske i društvene.

Stvaranje novih radnih mjesta, oporezivanje koje će podupirati razvoj… Dakle, “Green Deal”, odnosno ova zelena transformacija mogla bi biti golema transformacija u kombinaciji s digitalnom transformacijom. Europa tu mora ispraviti neke pogreške iz prošlosti, neke stvari koje smo propustili, umjetna inteligencija i tako dalje. Dakle, ona ima ključan plan koji prate socijalne mjere, provedba socijalnog stupa, plan održivog razvoja, socijalna agenda europskog semestra. A ima i dobar plan zaštite europskih vrijednosti. Ali zaštita europskog načina života ne odnosi se samo na podizanje granica nego i na zaštitu temeljnih vrijednosti, vladavine prava, demokracije, svega što je navedeno u članku 2 Ugovora o Europskoj uniji. To je ono što moramo zaštititi jer je izloženo unutarnjem i vanjskom riziku.

Kad smo već kod Europske komisije, hrvatska povjerenica zadužena je za novi portfelj demokracije i demografije. A gđa Šuica bit će zadužena i za Konferenciju o budućnosti Europe. Ljudi su u Hrvatskoj vrlo kritični prema tom portfelju, ali osobno mislim da će ove tri teme biti vrlo važne u raspravama tijekom rada nove Komisije, iako u svojoj nadležnosti nema puno glavnih uprava. Što biste istaknuli kao dvije-tri ključne točke vezane za demografiju? Čuli smo što je von der Leyen rekla o problemima povezanim s demokracijom u našem društvu. A i što bi trebale biti ključne teme Konferencije o budućnosti Europe?

Prvo, što se tiče pitanja demografije, vrlo sam sretan što je Ursula von der Leyen ovu temu ponovno stavila visoko na europski dnevni red. Tu je temu na dnevni red prije 20-ak godina već stavila povjerenica iz Grčke, socijalistica Anna Diamantopoulou. No nakon dvije godine na to se potpuno zaboravilo. Demografski trendovi ne mogu se promijeniti za dvije ili pet godina. To su dugoročni trendovi! No moramo se pozabaviti starenjem društva, problemom da u nekim ključnim sektorima u Europi nema dovoljno radnika. Dakako, trebat ćemo useljenike kako bismo nadomjestili manjak radne snage na nekim područjima, ali moramo misliti i na to kako ćemo podržavati naše obitelji, poticati stopu nataliteta i druge politike u tom pogledu te želju Europljana, gdje god da se nalazili, da zasnuju obitelj i imaju više od jednoga djeteta ako su u mogućnosti. To bi moglo biti ključno pitanje koje odražava u kojem smjeru želimo krenuti. Treba i uzeti u obzir da demografski trendovi
u konačnici određuju ekonomsku i socijalnu perspektivu društva u cjelini. Dakle, mislim da je to ključan resor. Nadam se da ćemo nastaviti ono što je prije 20 godina već započeto. Jučer sam na skupu predložio da se u obzir uzmu ta prva promišljanja, koja su bila dobra, obavljen je dobar posao…

Svašta se dogodilo u ovih 20 godina.

Naprosto smo se zaustavili pa sada moramo učiniti sljedeći korak. A dobro je i što je Ursula von der Leyen bila ministrica obitelji pa gura ovu temu. U pogledu Konferencije o budućnosti Europe, mislim da je to dobra prilika za stvaranje nove i snažne poveznice s konkretnom dinamikom između života i želja te problema i strahova naših građana. Jedine dvije stvari koje su nužno potrebne, a, iskreno, zasad još nisu jasne… Dakako, ne želim upirati prstom u povjerenicu Šuicu jer još nije započela s radom. Prvo: što je točno cilj ovoga? Ako želite raspravljati o tome kako stvoriti izborni sustav koji se temelji na “spitzenkandidatima”, to bi bilo ključno. Ali ovo je tipična unutarnjopolitička rasprava.

Nije portfelj.

To nije takva rasprava. Ako bi to bila konkretna rasprava o temeljnim europskim politikama, da se zadrži interes i dobiju povratne informacije građana o onom što Europa čini i što može činiti bolje, ovo bi moglo biti od ključne važnosti. I drugo, ako ostvarimo snažniji dijalog s civilnim društvom, što se već radi u posljednjih pet godina. Ali moramo jamčiti povratne informacije, pokazati odgovornost. Ako pozovemo građane da nam kažu što misle o budućnosti Europe i zatim odemo na samit u Sibiuu i nitko ondje ne sluša i ne govori o onome što su građani rekli, to je golem neuspjeh. Dakle, ne smijemo opet razočarati civilno društvo. Spremni smo surađivati s potpredsjednicom i Parlamentom, koji vode ovaj proces, ali moramo imati jasan cilj i jasne korake u tom procesu. Proces konzultacija mora biti stabilan.

Tijekom boravka u Zagrebu sastali ste se s premijerom Plenkovićem. Čuli smo što su prioriteti prvog hrvatskog predsjedništva Vijećem EU-a. Jedan od njih je sigurnost, posebice sigurnost granica. Komisija je Hrvatskoj dala zeleno svjetlo za ulazak u Schengen. No s druge strane, puno je prigovora nevladinih organizacija o vraćanju migranata s naših granica. Kakav je vaš stav o tome? Jeste li s njim razgovarali o toj temi? Vidjeli smo priopćenje, no nije bilo navedeno ništa što ste vi rekli na tom sastanku.

Nismo razgovarali o tom konkretnom pitanju. Dakako, Hrvatska je uložila velike napore kako bi u potpunosti ispunila tehničke i političke preduvjete za ulazak u Schengenski prostor. Puno je investirala u cijeli proces. Izvješće Europske komisije u svibnju dalo je pozitivnu ocjenu. Navedeni su i neki incidenti na granici, ali zaključak izvješća Komisije bio je da sve ide u dobrom smjeru. Mislim da treba istražiti je li bilo slučajeva pretjerane uporabe sile. Više sam nego siguran da hrvatske vlasti to istražuju. Nadam se da će civilno društvo u ovoj zemlji i dalje budno pratiti situaciju. Koliko sam čuo, slično se događalo i u Melilli, na Malti, u Italiji, na granici između francuske i italije… Dakako, zlostavljanje i uporabu sile treba osuditi i izbjegavati. No takve slučajeve treba i istražiti. Usrdno se nadam da će dan nakon završetka hrvatskog predsjedništva njemačko predsjedništvo predložiti konačan ulazak Hrvatske u Schengen.

Velika tema u Hrvatskoj je odljev mozgova, obrazovna reforma… Ovih je dana u tijeku štrajk nastavnika. Koliko je važna socijalna Europa i ulaganje u znanje i našu budućnost? Jeste li od našeg premijera čuli što o tome?

S premijerom o tome nisam razgovarao, ali taj “odljev mozgova”, koji se događa i zbog migracija… Dolazim iz zemlje koja je prošla nekoliko ciklusa odljeva mozgova, cijele su se regije iseljavale. Mislim da ne ulažemo dovoljno u ljude zadužene za obrazovanje naše djece i mlade na kojima ostaje budućnost. A i visoko kvalificiranim mladim ljudima često ne nudimo dobre prilike za posao. Ulažemo u njihovo obrazovanje pa ih gubimo. Tipičan su primjer talijanski liječnici. Znate koliko stoji izobrazba jednog liječnika. A oni zatim odlaze u Veliku Britaniju, Dansku. Dakle, sve što smo uložili nepovratno je izgubljeno. To je problem na kojem treba poraditi. Mislim da također treba uspostaviti novu ravnotežu u EU-u, ne zaustavljati slobodno kretanje ljudi, nego uzeti u obzir da moramo zaštititi ulaganje u obrazovanje, ali treba i naći načine da se kompenzira gubitak velikog broja kvalificiranih radnika jer imaju slobodu preseliti se u zemlje koje ima pružaju bolje mogućnosti. To je ključno pitanje za našu budućnost. Obrazovanje u Europi nije prepoznato odgovarajućim plaćama. Mislim da naši prosvjetni radnici nisu dovoljno plaćeni.

Osobno ste izrazili veliko razočaranje odlukom EU Vijeća da ne otvori pregovore.

“Razočaranje” je prediplomatska riječ. Bio sam sasvim šokiran…

Jedan od prioriteta hrvatskog predsjedništva bit će proširenje i samit u svibnju sljedeće godine.

O tome sam dosta razgovarao s premijerom i na drugim sastancima. Bio sam šokiran jer Europa želi postati utjecajnija, što je jedan od prioriteta hrvatskog predsjedništva. Ursula von der Leyen kaže da njezina Komisija želi imati geopolitički utjecaj. Ali da biste imali geopolitički utjecaj, u prvom redu morate biti vjerodostojni. Ako preuzmete obvezu, a druga strana ispuni što se od nje traži, ne možete zaboraviti obvezu i razgovor o tome odgoditi za poslije. Europsko vijeće već je drugi put odgodilo otvaranje pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. To nije samo povijesna i geostrateška pogreška nego i neuspjeh Europe da se pokaže vjerodostojnom. To će veoma ozbiljno utjecati na sposobnost Europe da obavlja svoj posao. Naglašavam, znam da postoje problemi i neslaganja za koja moramo pronaći rješenja, ali ne smijemo imati dvostruke standarde. Ako smo otvorili pregovore sa Srbijom i Crnom Gorom, moramo i s drugima. Državama Balkana moramo dati mogućnost da uđu pod istim uvjetima kao i drugi. Skandalozno je imati dvostruke standarde za ovu regiju. Obećao sam premijeru da ću Hrvatskoj u ovome pružiti punu podršku jer to je ključno pitanje, ne samo za budućnost Hrvatske, Italije i regije nego i cijele Europe. Ne pokažemo li odgovornost u ovom pogledu, dopustit ćemo svojevrsnu “crnu rupu” u srcu Europe, što će imati negativan učinak na cijelu Europu. Ne smijemo to učiniti. Moramo biti dosljedni, moramo biti svjesni da pregovori neće trajati godinu dana, nego barem 10 godina. Bit će mnogo prilika za kontrolu i ocjenjivanje, ali moramo biti ozbiljni u vezi s time i ne smijemo opet lagati tim ljudima, previše su propatili i angažirali se da ispune uvjete! Trebamo poštovati što je učinjeno i ozbiljno tomu pristupiti.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.